Istočno Sarajevo postaje sve snažniji regionalni centar koji bilježi rast privrede, zaposlenosti i zainteresovanosti ljudi za život na ovom području, izjavio je Srni gradonačelnik Ljubiša Ćosić.
On je istakao da ovu tezu potvrđuju podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske koji se odnose na Istočno Sarajevo za period od 2020. do 2024. godine.
– Pozitivna migraciona kretanja, rast broja poslovnih subjekata, zaposlenosti, prosječnih plata i građevinske aktivnosti dodatno potvrđuju razvojni potencijal grada koji postepeno jača svoju poziciju kao značajan urbani, privredni i obrazovni centar – rekao je Ćosić.
Prema zvaničnim podacima za 2024. godinu, Istočno Sarajevo imalo je drugi najveći pozitivan migracioni saldo u Republici Srpskoj, iza Banjaluke, a ispred Bijeljine i Trebinja.
Pozitivan trend nastavljen je i 2025. godine, kada se u Istočno Sarajevo doselilo 1.165 lica, dok se odselilo 886.
Ovi podaci, kaže Ćosić, potvrđuju da grad i dalje bilježi neto priliv stanovništva kroz evidentirane unutrašnje migracije.
– Pozitivan migracioni saldo posebno dobija na značaju kada se posmatra zajedno sa privrednim pokazateljima. Grad koji privlači stanovnike i istovremeno povećava broj poslovnih subjekata i zaposlenih ima osnovu za dalje jačanje lokalne ekonomije i razvoj usluga, trgovine, obrazovanja i drugih djelatnosti – ocijenio je Ćosić.
Broj registrovanih poslovnih subjekata u Istočnom Sarajevu povećan je sa 2.520 u 2020. godini na 3.089 u 2024. godinim, što je rast od 22,6 odsto.
U istom periodu, rast na nivou Republike Srpske iznosio je 15,8 odsto, u Banjaluci 20,6 odsto, u Bijeljini 16,6 odsto, a u Trebinju 21,1 odsto.
Prema njegovim riječima, to znači da je Istočno Sarajevo bilježilo brži rast broja poslovnih subjekata od republičkog prosjeka i Banjaluke, Bijeljine i Trebinja.
Sličan trend vidljiv je i kada je riječ o zaposlenosti.
– Broj zaposlenih na području Istočnog Sarajeva povećan je sa 16.551 u 2020. na 18.446 u 2024. godini, odnosno za 11,4 odsto – rekao je Ćosić.
Poređenja radi, rast broja zaposlenih na nivou Republike Srpske iznosio je 5,6 odsto, u Banjaluci 10,9 odsto, a u Bijeljini 8,8 odsto.
– Istočno Sarajevo je, dakle, u posmatranom periodu imalo više nego dvostruko veći procentualni rast zaposlenosti od republičkog prosjeka – naveo je Ćosić.
Istovremeno, prosječna neto plata porasla je sa 972 KM na 1.430 KM, što predstavlja nominalno povećanje od 47,1 odsto.
– Naravno, rast prosječne plate ne znači automatski i rast kupovne moći, jer na nju utiču i promjene cijena. Međutim, rast broja zaposlenih i prosječnih plata važan je signal ekonomskog kretanja grada – rekao je Ćosić.
Kada je riječ o turizmu, kaže Ćosić, broj dolazaka turista povećan je sa 45.741 u 2020. na 54.674 u 2024. godini, dok je broj noćenja porastao sa 126.562 na 132.801.
U poređenju sa 2020. godinom, broj dolazaka je povećan za oko 19,5 odsto, a noćenja za 4,9 odsto.
– U oblasti osnovnog obrazovanja možemo izdvojiti otvaranje jedne nove škole, kao i povećanje broja učenika sa 5.006 u školskoj 2019/2020. godini na 5.173 u 2023/2024. godini – rekao je Ćosić.
On je naveo da su ovi podaci posebno značajni kada se posmatraju zajedno, jer pokazuju da Istočno Sarajevo bilježi brži rast broja poslovnih subjekata i zaposlenosti od republičkog prosjeka, rast prosječnih plata i pozitivan migracioni saldo.
Prema njegovim riječima, to su mjerljivi pokazatelji jačanja ekonomske osnove grada i njegove sve značajnije uloge u razvoju Republike Srpske.
– Naravno, naš cilj nije samo da bilježimo dobre statističke rezultate, već da ih pretvorimo u nova radna mjesta, kvalitetnije javne usluge, bolju infrastrukturu i bolje uslove za život – poručio je Ćosić.
On je izrazio želju da Istočno Sarajevo bude grad u kojem ljudi vide svoju budućnost, zasnivaju porodice i pronalaze prilike za lični i profesionalni razvoj.
