Republika Srpska je odlučna da poništi sve što je ostalo iza njemačkog diplomate Kristijana Šmita, a odluke kojima je mijenjao Izborni zakon te po sopstvenom nahođenju kažnjavao političke partije predočene su nadležnima i u Beču.
Šmitova služba u BiH počela je 2021. godine. Od početka nije imao podršku Srpske, kao ni Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, zbog kršenja procedura prilikom imenovanja za poziciju visokog predstavnika, piše Glas Srpske.
Sporne odluke predstavljene u sjedištu OEBS-a u Beču
Šta su sporne Šmitove odluke?
- Izmjene Izbornog zakona BiH i uvođenje novih izbornih tehnologija.
- Proširivanje ovlašćenja Centralne izborne komisije BiH.
- Izmjene Krivičnog zakona kojima je nepoštovanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.
- Obustava budžetskog finansiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske.
Međutim, on se, kako je i sam priznao, povukao nakon američkog pritiska iz misije u BiH, ali su iza njega ostale na snazi nametnute odluke. Među njima su, po značaju, u vrhu one kojima je mijenjao Izborni i Krivični zakon BiH na način da je, između ostalog, uveo nove tehnologije u izborni sistem te dao široka ovlašćenja Centralnoj izbornoj komisiji, dok je nepoštovanje odluka šefa OHR-a krivično djelo.
Šmit je, takođe, uz tvrdnje da podrivaju Dejtonski mirovni sporazum, SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj obustavio priliv pripadajućeg novca iz budžeta, a na to je upozoreno krajem prošle sedmice u sjedištu Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Beču čija misija, inače, prati izbore u BiH.
Raspravi u OEBS-u prisustvovalo je više od 50 učesnika, među kojima i zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije, a priliku da se obratio dobio je savjetnik predsjednika Narodne skupštine Srpske za međunarodno pravo Dragan Dakić.
U obraćanju na raspravi, čiji je organizator bila Stalna misija Ruske Federacije pri OEBS-u, iznio je stavove Republike Srpske u vezi sa spolja nametnutim izbornim zakonodavstvom, obustavom javnog finansiranja za SNSD i US te ograničenja političkog izražavanja u BiH.
– Preliminarni nalazi međunarodnih posmatrača za izbore 2026. godine prepoznaju ovaj problem. Oni kritikuju uspostavljanje pravnog osnova i finansiranja izbornih tehnologija putem amandmana koje je nametnuo OHR, bez parlamentarne procedure i širokog političkog konsenzusa, ocjenjujući to kao suprotno obavezama prema OEBS-u – izjavio je Dakić za Glas Srpske.
Istakao je da preliminarni nalazi pominju obustavu javnog finansiranja, ali u fusnoti 86 te podsjetio da je u pismu od 7. maja šef Misije OEBS-a u BiH potvrdio prijem zabrinutosti koju je iznio predsjednik Skupštine Nenad Stevandić u vezi sa obustavom finansiranja. Međutim, u odgovoru je navedeno da pitanja koja se odnose na odluke OHR-a izlaze van mandata Misije OEBS.
Dio obraćanja je iskorišćen kako bi se predočilo represivno ponašanje Centralne izborne komisije u predmetima preuranjene izborne kampanje i u slučajevima javne kritike njihovog rada te novih pravila u sistemu.
– Mi smo iskoristili priliku da ukažemo na ono što o čemu dugo i glasno upozoravamo iz Srpske, od kada je Šmit još bio tu do danas. Na ruku nam je išlo što je preliminarni izvještaj terenske misije OEBS-a u BiH takođe uočio ono o čemu mi govorimo i na šta upozoravamo. Pomenuli su to, ali u fusnoti. Ne želimo da to ostane samo tamo, već da se to raspravi i sagleda koliku je štetu u BiH prouzrokovao Kristijan Šmit – rekao je Dakić.
Svugdje u svijetu, naročito u Evropi je, podvukao je, uobičajeno da političke partije komuniciraju sa građanima i biračima, ne samo tokom kampanje, već cijele godine.
– Međutim, CIK ima nenormalnu interpretaciju preuranjene kampanje gdje svako političko opštenje, uključujući i neplaćene objave na društvenim mrežama, tretira kao preuranjenu kampanju tako da su represivni – rekao je Dakić, uz opasku da paušalno kvalifikuju i pojam širenja dezinformacija.
– Nije nam cilj, niti je moguće da se dovede u pitanje izborni rezultat u BiH, ali nam je cilj da se otklone sve pravne posljedice usljed Šmitovih odluka u pravnom poretku. To je primarni razlog naše pravne, diplomatske borbe, koju između ostalog, sprovodimo na ovoj adresi, a drugi cilj je da se CIK upodobi evropskim, a ne turskim standardima u pogledu kvalifikacije šta je sloboda političkog izražavanja – naglasio je Dakić.
Četiri zahtjeva upućena međunarodnoj organizaciji
Šta Republika Srpska traži od OEBS-a?
- Procjenu izbornih posljedica svih značajnih intervencija, uključujući one koje potiču od međunarodnih vlasti.
- Suštinsku procjenu obustave javnog finansiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske.
- Preporuke za jasna pravila u oblasti političkog izražavanja.
- Podršku kredibilnom putu ka punoj domaćoj demokratskoj odgovornosti.
OEBS-u su upućena četiri zahtjeva, od kojih je prvi procjena izbornih posljedica svih značajnih intervencija, uključujući i one koje potiču od međunarodnih vlasti. Drugo, pružiti suštinsku procjenu obustave javnog finansiranja za SNSD i Ujedinjenu Srpsku te preporučiti jasna pravila u političkom izražavanju i podržati kredibilan put ka punoj domaćoj demokratskoj odgovornosti.
– Velika stvar je što smo dobili priliku da se neposredno obratimo na toj instanci, a ne da ona o nama čita iz izvještaja terenskih misija. Ovo je jedan aspekt republičke institucionalne, pravne i diplomatske borbe s ciljem da se poništi Šmitova zaostavština. Nismo neko ko odustaje. Njega jesmo otjerali iz BiH, ali slaba vajda ako ostane živa ta zaostavština – poručio je Dakić koji vjeruje da će međunarodne institucije, među kojima je i OEBS, otvoriti oči i vidjeti sve na način kako to vidi i Srpska.
Istraga u SAD
Domaći mediji su prošlog mjeseca objavili i da se i u Americi interesuju o Kristijanu Šmitu. Republikanski poslanik u američkom Kongresu iz Juta Selest Maloj je, prema navodima, zatražila od Kancelarije za kontrolu strane imovine pri Ministarstvu finansija da preispita optužbe vlasti u Republici Srpskoj da su Šmit i članovi Centralne izborne komisije ometali demokratske procese u Srpskoj, tako što su bili uključeni u proces koji je doveo do smjene Milorada Dodika sa pozicije predsjednika Srpske jer nije ispoštovao Šmitovu odluku.
