Uoči nedjeljnih opštih izbora u BiH, na kojima se prvi put uvodi nova izborna tehnologija, posebno je zanimljiv deklasifikovani dokument CIA-e o mogućnostima manipulacije elektronskim izbornim sistemima, piše „Večernji list“.
U njemu se više puta spominje „Smartmatik“, kompanija čiji je ogranak BiH predvodio grupu ponuđivača kojoj je CIK BiH dodijelilo na krajnje sumnjiv način posao vrijedan 74,5 milijuna KM za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.
Riječ je o šest stranica dugom dokumentu CIA-e pod naslovom „Summary of Select Intelligence Reporting from 2004–2020 on Venezuela’s Electronic Voting Manipulation Capabilities“, koji sažima obavještajne izvještaje od 2004. do 2020. godine.
Dokument je deklasifikovan u julu 2026. godine i objavljen na službenim stranicama Bijele kuće u sklopu materijala o ranjivostima elektronskih izbornih i sistema za prebrojavanje glasova, piše „Večernji list“.
Bijela kuća navodi da dokumenti pokazuju kako je CIA dobila informacije o konkretnom planu venecuelanske vlasti za digitalno manipulisanje izborima 2020. godine.
U dokumentu se „Smartmatik“ pojavljuje u kontekstu venecuelanskog elektronskog izbornog sistema i obavještajnih procjena američkih službi. Jedan od izvještaja opisuje navode prema kojima su venecuelanske obavještajne službe, izborna koisija i predstavnici „Smartmatika“ prije predsjedničkih izbora 2012. godine učestvovali u planiranju mogućeg uticaja na rezultate putem unaprijed programiranih izbornih uređaja, navodi se u tekstu.
– Ali posebno je važan dio koji se odnosi na 2020. godinu, jer CIA ondje opisuje znatno sofisticiraniji scenario. Prema obavještajnim informacijama, razmatrana je mogućnost stvaranja virtualnih glasačkih uređaja koji bi oponašali legitimne uređaje, nakon čega bi se njihovi podaci mogli koristiti za manipulisanje centralnim izbornim sistemom – piše „Večernji list“.
Opisani scenario uključivao je kopiranje digitalnih zapisa i hash-datoteka, oponašanje stvarnih glasačkih uređaja, zamjenu podataka te generisanje izmijenjenih rezultata koji bi izgledali kao da potiču od legitimnih uređaja.
– Upravo je posljednji dio posebno važan. Opasnost koju CIA opisuje nije samo mogućnost da netko promijeni broj glasova, nego da se nakon promjene stvori digitalni trag koji izgleda vjerodostojno i koji bi trebao pokazivati da je rezultat nastao u stvarnom izbornom uređaju. Takav bi scenario mogao znatno otežati naknadno otkrivanje manipulacije – ističe se u tekstu.
Dokument opisuje i mogućnost da se podaci uređaja koji daju neželjene rezultate zamijene drugim podacima, dok bi se istodobno očuvala vjerodostojnost digitalnih zapisa. Bijela kuća upravo zato navodi da se u objavljenim dokumentima nalaze informacije o metodama kojima bi se elektronski rezultati mogli mijenjati na način koji bi mogao izbjeći čak i određene oblike naknadne revizije.
„Smartmatik“ sada ima ugovor u BiH
Poveznica sa BiH je konkretna. Centrlna izborna komisija BiH 19. marta odabrala je grupu ponuđivača koju čine Smartmatik BiH d.o.o. Sarajevo, Smartmatik International Holding B.V. iz Amsterdama i DSC Agencija za zaštitu ljudi i imovine, pri čemu je Smartmatik BiH nosilac grupe. Vrijednost ugovora iznosi 74.527.455,84 KM bez PDV-a, uz uračunati popust, navodi „Večernji list“.
Ugovor obuhvata sistem biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića na biračkim mjestima, uključujući opremu, softver, tehničku podršku, printanje, skladištenje i distribuciju glasačkih listića. Za softver posebno razvijen ili prilagođen za potrebe projekta ugovor predviđa prenos autorskih prava i izvornog koda u trajno vlasništvo CIK-a.
– To, naravno, samo po sebi ne znači da će na izborima u BiH biti manipulacije niti da dokument CIA-e predstavlja bilo kakav dokaz protiv „Smartmatika“. Ali deklasifikovani materijal otvara vrlo konkretno pitanje o bezbjednosti sistema koji će se upravo sada prvi put koristiti u BiH – navodi „Večernji list“.
Jer ako američka obavještajna služba opisuje mogućnost da se elektroski rezultat promijeni, a potom napravi tako da izgleda kao autentičan rezultat legitimnog uređaja, onda nije dovoljno samo reći da je oprema testirana, ističe se u tekstu.
Treba znati tko ima pristup uređajima i softveru, tko kontroliše podatke, kako se štite digitalni zapisi, može li se nešto promijeniti nakon glasovanja, kako se evidentiraju takve promjene i, prije svega, postoji li nezavisna kontrola kojom se elektronski rezultat može uporediti sa izvornim papirnatim glasačkim listićima.
– Upravo je tu najveći izazov za izborne organe BiH. Novi sistem uvodi se neposredno pred izbore, a povjerenje u njegov rad ne može počivati samo na povjerenju u proizvođača ili izborni organ. Mora postojati mogućnost da se nakon izbora nezavisno i tehnički provjerljivo utvrdi da ono što je sistem evidentirao odgovara onome što su birači zaista zaokružili – piše „Večernji“.
CIA-in dokument ne govori da će se takav scenarij dogoditi u BiH. Govori o tome što je tehnički moguće i kakve su ranjivosti američke obavještajne službe godinama proučavale na primjeru Venecuele.
– A upravo je takva tehnologija sada dio izbornog procesa u BiH. Zato bi najveće pitanje za CIK BiH nakon nedjeljnih izbora trebalo biti jednostavno: može li se za svaki elektronski rezultat nezavisno dokazati da odgovara stvarnim glasovima birača – navodi „Večernji“.
Navode da povjerenje u sistem jedino popravlja činjenica da će se uz uređaje glasovi brojati i ručno.
