Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić izjavio je da je od planiranih 500 djece poginulih boraca do sada zaposleno oko 100, dok je njih 136 prihvatilo model podrške kroz samozapošljavanje.
– To je manje od dinamike kojom bismo bili zadovoljni, ali je svako zaposleno dijete veliki uspjeh i satisfakcija – rekao je Ostojić na konferenciji za novinare u Banjaluci.
On je napomenuo da proces samozapošljavanja nije završen, jer i dalje postoji interesovanje kandidata.
– Pojedini kandidati su se prijavili za oba modela. Niko nije bio uslovljen da prihvati samozapošljavanje već je to bio njihov izbor. Naša obaveza ostaje i prema onima koji ga nisu prihvatili, da im pomognemo koliko možemo – naglasio je Ostojić.
On je podsjetio da je Ministarstvo rada bilo prva institucija koja je na početku realizacije programa zaposlila dvoje djece poginulih boraca, kako bi dalo primjer i drugim institucijama.
Ostojić je rekao da taj primjer treba da slijede i druge javne ustanove, institucije i lokalne zajednice.
– Svakog dana u Ministarstvu upućujemo po 10 do 15 preporuka i razgovaramo sa potencijalnim poslodavcima kako bismo pronašli mogućnosti za zapošljavanje. Tako ćemo nastaviti i u narednom periodu – rekao je Ostojić.
Kao pozitivan primjer naveo je grad Doboj, gdje je u jednom trenutku zaposleno 11 djece poginulih boraca, čime je značajno smanjen broj neriješenih zahtjeva.
Ostojić je pozvao rukovodioce javnih ustanova i institucija, kao i načelnike i gradonačelnike, da se aktivnije uključe u proces.
– Govorimo o 200 javnih ustanova i institucija i o 500 djece. Kada bi svaka ustanova zaposlila dvoje ili troje djece, ovo pitanje bi moglo biti riješeno – poručio je Ostojić.
On je istakao da je zapošljavanje djece poginulih boraca obaveza čitavog društva i da će Ministarstvo, u okviru svojih mogućnosti, nastaviti da traži konkretna rješenja.
Ostojić je podsjetio da je cilj programa da do kraja 2026. godine bude zaposleno svih 500 djece poginulih boraca.
Savjetnik ministra Bogdana Kondić istakla je da je tokom realizacije mjere samozapošljavanja djece poginulih boraca poseban akcenat stavljen na individualne potrebe, sposobnosti i poslovne ideje potencijalnih korisnika.
– Sa korisnicima smo obavili razgovore kako bismo utvrdili šta zaista žele da rade, koje su njihove kompentencije i kakve su njihove životne okolnosti. Pokazalo se da veliki broj njih ima konkretne ideje za pokretanje vlastitog posla – rekla je Kondićeva.
Ona je navela da su među zainteresovanima ljudi koji se bave ovčarstvom, stočarstvom, poljoprivredom i plasteničkom proizvodnjom, ali i različitim uslužnim djelatnostima, poput molerskih i drugih zanatskih poslova.
– Neki od njih, zbog udaljenosti mjesta u kojem žive ili svojih životnih okolnosti, nisu u mogućnosti da konkurišu za klasično zaposlenje kod poslodavca. Za njih je samozapošljavanje mogućnost da rade u svom mjestu i razvijaju djelatnost koju poznaju – pojasnila je Kondić.
Prema njenim riječima, korisnicima je posebno značilo to što su ih iz Ministarstva direktno kontaktirali i razgovarali sa njima o njihovim potrebama i mogućnostima.
Kondićeva je naglasila da cilj mjere nije samo dodjela finansijske podrške.
– Naš cilj nije da obezbijedimo sredstva i da se tu priča završi. Želimo da od poslovne ideje i dobijene podrške nastane samoodrživ poslovni poduhvat koji će korisniku omogućiti prihod i ekonomsku samostalnost – rekla je Kondić.
Ona je navela da će korisnici, nakon dostavljanja potrebne dokumentacije, potpisati ugovore kojima će biti precizirana prava i obaveze, uključujući i obavezu pravdanja namjenskog utroška sredstava.
– Veoma nam je važno da sredstva budu iskorištena upravo za ono za šta su odobrena i da se izbjegnu bilo kakve zloupotrebe. Zato ćemo pratiti realizaciju aktivnosti i tražiti dokaz o namjenskom utrošku sredstava. Podrška od 20.000 KM po korisniku namijenjena je, između ostalog, za nabavku opreme potrebne za pokretanje zanatskih, proizvodnih, poljoprivrednih i drugih djelatnosti, u skladu sa njegovim konkretnim poslovnim planom – poručila je Kondićeva.
Kondićeva je zaključila da će pravi rezultat mjere biti vidljiv tek kada korisnici pokrenu svoje djelatnosti, počnu ostvarivati prihod i obezbijede dugoročniju ekonomsku stabilnost.
