Kampanja o srpskom stradanju na naslovnicama italijanskih i evropskih medija

8
Foto: memorijalni-centar.rs

Međunarodna digitalna kampanja u Rimu o srpskom stradanju u proteklih sedam dana privukla je pažnju građana, a prvi put u istoriji srpsko stradanje je na naslovnicama italijanskih i evropskih medija, od tradicionalnih nacionalnih dnevnih listova do velikih digitalnih platformi, saopštio je Memorijalni centar Republike Srpske.

Na stranici Centra navedeno je da italijanski i evropski mediji gotovo jednoglasno ocjenjuju da kampanja „Upoznajte srpsko stradanje“ otvara pred evropskom javnošću temu koja je predugo bila gurnuta u stranu – stradanje srpskog naroda kao nedovoljno poznato i zanemareno poglavlje istorije Evrope 20. vijeka, uz jasnu poruku da bez srpskih žrtava nema cjelovitog evropskog pamćenja.

– Rim je ovih dana u znaku poruke o srpskom stradanju. Međunarodna digitalna kampanja „Upoznajte srpsko stradanje“, koju Memorijalni centar Republike Srpske predstavlja od 7. do 13. septembra, privukla je pažnju građana – navode iz Centra.

O kampanji izvijestili su italijanski i evropski mediji „Il đornale“, „Il tempo“, „Liberto kvotidiano“, „Afaritaliani“, „KOSMO“ i drugi.

Medijski odjek kampanje nije ostao samo u Italiji. Tekst o kampanji „Upoznajte srpsko stradanje“ objavio je „Njuz Jurop“, a prenio ga je i „EU reporter“, evropska medijska platforma sa sjedištem u Briselu. U tekstovima se naglašava da kampanja nastoji da srpsko istorijsko iskustvo predstavi kroz dokumente, arhivsku građu i lična svjedočanstva, izvan političkih tumačenja i stereotipa.

Direktor Memorijalnog centra Denis Bojić ocjenjuje da je ovo veliki uspjeh za Republiku Srpsku.

– Za kratak period uspjeli smo da temu srpskog stradanja otvorimo u značajnim međunarodnim medijima – od nedavne izjave za „Vašington tajms“ u Sjedinjenim Američkim Državama, do renomiranih italijanskih medija kao što su „Il tempo“, „Il đornale“ i „Afaritaliani“, koji su izvještavali o srpskom stradanju predstavljenom kroz naše multimedijalne izložbe – naveo je Bojić.

Posebnu težinu ovom rezultatu daje činjenica da se o srpskom stradanju u tim medijima do sada gotovo nije govorilo.

– Zato za nas nije najvažnije samo koliko je ljudi vidjelo izložbu, već činjenica da smo uspjeli da otvorimo vrata medija do kojih je godinama bilo izuzetno teško doći. A upravo, ono što je uslijedilo pokazalo je o kolikom je iskoraku riječ – srpsko stradanje našlo se u medijima koji oblikuju javni razgovor u Italiji i Evropi – rekao je Bojić.

Sve poruke iz Rima, stigle su i do Brisela. „Njuz Jurop“, evropski digitalni medij usmjeren na evropske i međunarodne teme, objavio je tekst kojim je srpsko stradanje direktno postavljeno u kontekst zanemarene dimenzije evropske istorije, a tekst je prenijela „EU Reporter“, briselska evropska multimedijalna platforma, koja je posebno značajna zbog publike u evropskom političkom centru.

– U fokusu njihovog teksta je pitanje zašto je iskustvo srpskih civila tokom ratova 20. vijeka ostalo nedovoljno poznato dijelu zapadnoevropske javnosti, a upravo to pitanje putem ove platforme našlo se pred više od 1,8 miliona korisnika iz 157 zemalja. Istovrmeno, ovaj digitalni magazin stiže do više od 2.000 adresa političara i zvaničnika EU, ambasada, nevladinih organizacija i drugih donosilaca odluka – navode iz Centra.

„KOSMO“, medij na njemačkom jeziku koji ima snažnu publiku u Austriji i širem njemačkom govornom području, posebno među stanovništvom porijeklom sa Balkana, kampanju stavlja u kontekst „zaboravljenih sudbina“ srpskih žrtava 20. vijeka. NJegov tekst dodatno širi priču van Italije i pokazuje da kampanja već prelazi okvire jedne države.

Bojić poručuje da se tako iz različitih medijskih uglova pojavljuje ista suštinska slika, a to je da srpsko stradanje više nije tema koja ostaje zatvorena unutar srpskog prostora.

Međunarodna digitalna kampanja „Upoznajte srpsko stradanje“, koja je u julu počela u Sjedinjenim Američkim Državama, potom preko Austrije stigla u Italiju, postala je dio šireg procesa internacionalizacije rada Centra, s ciljem da se glas srpskih žrtava čuje na važnim mjestima u svijetu, a njihova imena, lica i svjedočanstva budu dio evropskog pamćenja o 20. vijeku.