Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto izjavila je da je uvjerena da bi trenutnom dinamikom rada Savjeta ministara krajem ove godine trebalo da se otvore pregovori za članstvo u EU.
Krištova je nakon Petog sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje između BiH i EU u Briselu izjavila da današnjeg sastanka ne bi bilo da prošle sedmice, u skladu sa ustavnim nadležnostima, nije profunkcionisao mehanizam koordinacije, na kojem su usaglašeni stavovi za današnji sastanak.
– Uz sve brojne izazove koje BiH ima kao složena zemlja, iznijela sam lični stav da dijalog, međusobno uvažavanje, konsenzus i poštovanje ustavnih nadležnosti dovodi do napretka i u ispunjavanju reformskih procesa, odnosno ostvarenja cilja ka EU – rekla je Krištova na konferenciji za novinare.
Ocijenivši da je na sastanku vođen otvoren i konstruktivan dijalog partnera iz institucija EU i BiH, Krištova je precizirala da su otvorene brojne teme na evropskom putu BiH, sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te pitanja pretpristupne pomoći.
– Razmotrili smo sve ono što je fokus rada Savjeta ministara u periodu ispunjavanja 14 ključnih prioriteta – istakla je Krištova.
Ona je navela da je na sastanku detaljno informisala visoke zvaničnike EU šta je BiH napravila u ovom trenutku kada je riječ o njenom evropskom putu i ispunjavanju 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije, te da je za te napore BiH i njenih institucija dobijena podrška.
– Još mnogo toga moramo uraditi, inicijative i odluke koje smo usvojili treba da zažive, da ih implementiramo – zaključila je predsjedavajuća Savjeta ministara.
Ona je najavila da bi 25. jula trebalo da bude održana sjednica Savjeta ministara, koja je, objasnila je, dogovorena kroz dijalog političkih lidera zbog novonastale situacije u BiH.
– Planirano je da se na njoj nađe set od četiri zakona koji su skoro usaglašeni, u završnoj su fazi – dodala je Krištova.
Prema njenim riječima, plan je bio da se isti dan sazove i sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kako bi ono što je dogovoreno u Savjetu ministara prošlo i kroz parlament.
– Lično mislim da je to put i način na koji BiH mora funkcionisati – kroz institucije sistema i politički dijalog – rekla je Krištova, koja je zahvalila kolegama u Savjetu ministara za predan rad, uvažavanje i dijalog.
Navodeći da su formirane radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva i ograničene ustavne izmjene kojima bi se sprovele odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava i otklonila bilo kakva diskriminacija, Krištova je rekla da je raduje što će i taj posao u skorom vremenu biti okončan.
– Želim reći da takvim iskorakom stvaramo pretpostavke za brže i bolje sprovođenje reformskih zakona kojima se obezbjeđuje vladavina prava i zakona koja se tiču poštovanja ljudskih prava – rekla je Krištova.
Ona je zahvalila EU na paketu energetske podrške BiH, te istakla da BiH u kontekstu osiguranja bezbjednog okruženja podržava produženje mandata Eufora.
Borelj: BiH prešla put od političkog ćorsokaka do političke prilike
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj rekao je da je BiH u posljednjih godinu dana prešla put od političkog ćorsokaka do političke prilike ili šanse.
On je nakon petog sastanka Savjeta stabilizaciju i pridruživanje rekao da te prilike sada treba iskoristiti, odnosno taj podstrek, i sprovesti odlučne reforme kako bi Bih napredovala, uz napomenu da je to „najviši nivo institucionalnog angažovanja između EU i BiH“.
– To je prilika da se analizira dosadašnji rad u cilju članstva BiH u EU i šta još treba da se uradi. Sastajemo se u ovom formatu nakon dvije godine. Prošle godine to nije bilo moguće zbog političke blokade zemlje, ali smo to danas uspjeli jer je BiH prešla od političkog ćorsokaka do političke prilike i ta rečenica sumira ono što se dogodilo u proteklih godinu dana – rekao je Borelj.
Borelj je dodao da EU želi „jedinstvenu suverenu BiH“, ali je naglasio da se sav posao ili rad mora izvesti unutar BiH, a ne iz Brisela.
Borelj je pohvalio Savjet ministara i predjsedavajuću Borjanu Krišto na održavanju dijaloga otvorenim.
