Demokrate preuzele kontrolu nad Kongresom SAD, najavili istrage protiv Trampa

7
Foto: AP Photo/John Locher

Na međuizborima održanim u Sjedinjenim Američkim Državama pobjedu su, prema preliminarnim rezultatima, odnijele demokrate koje će u januaru preuzeti većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu američkog Kongresa, čime će steći kontrolu nad oba doma zakonodavne vlasti.

Demokrate su navele da bi mogle da omoguće pokretanje istraga o radu američkog predsjednika Donalda Trampa, članova njegove porodice i njegove administracije.

Očekuje se da će demokrate iskoristiti kontrolu nad Kongresom za pojačan nadzor nad izvršnom vlašću i ispitivanje postupaka predsjednika i njegove administracije.

Tramp će, međutim, zadržati pravo veta na zakone koje usvoji Kongres, a ranije je najavio da će ga koristiti ukoliko demokrate ostvare izborne pobjede.

Džefris kandidat za predsjedavajućeg Predstavničkog doma

Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakim Džefris mogao bi da postane prvi Afroamerikanac na mjestu predsjedavajućeg tog doma. Da bi preuzeo tu funkciju, moraće da obezbijedi većinu glasova poslanika prilikom izbora predsjedavajućeg, nakon što se novi saziv Kongresa sastane u januaru.

Džefris je rekao da pobjedom demokrata „počinje veliki američki povratak“.

– Demokrate u Predstavničkom domu su povratile kontrolu nad Kongresom Sjedinjenih Američkih Država – rekao je Džefris pristalicama i dodao da je američki narod poručio da mu je dosta ekstremizma i korupcije.

Vođa manjine u Senatu, demokrata Čak Šumer izjavio je nakon što su objavljeni preliminarni rezultati prema kojima su demokrate povratile većinu u Predstavničkom domu i Senatu, da je „olakšanje na putu“.

Demokrate ostvarile uspjeh i u trkama za Senat i guvernere

Demokrate su ostvarile značajne uspjehe i u trkama za Senat. Teksas i Kanzas dobili su prve demokratske senatore poslije više decenija, Džejmsa Talarika i Adama Hamiltona, dok su demokrate osvojile senatorska mjesta i u Ohaju, Ajovi, Sjevernoj Karolini i Južnoj Karolini.

Izborne pobede ostvarile su i demokratkinje Đina Hinohosa, Kiša Lens Botoms i Ejmi Akton, koje su preuzele guvernerske funkcije u Teksasu, DŽordžiji i Ohaju. Hinohosa i Akton očekuje se da postanu prve žene izabrane za guvernerke tih saveznih država, dok je pobeda Botoms navedena kao deo šireg uspeha demokrata u trkama za guvernere.

Demokrata Abdul el-Sajed prvi musliman koji je osvojio mjesto u Senatu SAD

Demokratski kandidat za senatora iz Mičigena Abdul el-Sajed proglasio je pobjedu na međuizborima koji su u Sjedinjenim Američkim Državama održani 3. novembra, čime će, ukoliko i zvanični rezultati to potvrde, postati prvi musliman izabran u američki Senat.

– Mičigene, uspjeli smo – rekao je El-Sajed u obraćanju pristalicama u toj američkoj saveznoj državi, navodeći da je „veoma ponosan i počastvovan“ što je izabran za njihovog senatora, prenosi Si-Bi-Es.

Izlazne ankete: Nezadovoljstvo radom Trampa i Kongresa

Preliminarni rezultati izlaznih anketa En-Bi-Sija pokazuju nezadovoljstvo birača radom predsjednika i Kongresa. Prema tim podacima, Trampov rejting odobravanja iznosio je 38 odsto, dok je 62 odsto birača neodobravalo njegov rad.

Više od tri četvrtine ispitanih je izjavilo da ne odobrava rad Kongresa, a skoro polovina birača je navela da izbore vidi kao priliku da izrazi nezadovoljstvo Trampom.

Prema izlaznim anketama, Tramp bi mogao da zabilježi najniži rejting odobravanja među predsjednicima na međuizborima.

Obama: Američki narod poslao poruku da želi politiku koja ljude spaja, a ne dijeli

Nekadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama naveo je da je američki narod glasanjem na međuizborima poručio da želi politiku koja ljude spaja, a ne dijeli.

– Američki narod poslao je jasnu poruku – žele politiku koja ljude spaja, a ne dijeli, kao i lidere koji nude konkretna rješenja za izazove sa kojima se suočavaju – rekao je Obama u objavi na društvenoj mreži Iks.

Tramp: Saradnja sa demokratama, ali i mogućnost veta

Američki predsjednik Donald Tramp nije osporio validnost izbornih rezultata i rekao je da se raduje saradnji sa demokratama, ali da će, ukoliko bude potrebno, iskoristiti svoje pravo veta.

– Mislim da ćemo sarađivati sa demokratama i da ćemo se veoma dobro slagati. Ako ne bude tako, bićemo veoma oštri prema njima, a oni će biti veoma oštri prema nama – rekao je Tramp.

Izjavio je da je rat u Iranu djelimično kriv za velike poraze republikanaca na srednjoročnim izborima, ali je ostao pri stavu da se ne kaje što je pokrenuo taj rat ranije ove godine.

– Iran je bio dio toga – rekao je Tramp u telefonskom intervjuu za Volstrit džornal, odgovarajući na pitanje da li je rat doprineo lošem rezultatu republikanaca na izborima.

Tramp je kazao da se ne predomišlja povodom rata sa Iranom, iako je on umanjio popularnost njegovog predsjednikovanja.

– Ne razmišljam o tome. Uradio sam pravu stvar. Uradio bih to ponovo – rekao je Tramp.

Rast cijena nafte najveći politički teret

On je rekao da smatra da je rast cijena nafte, a ne sam rat, predstavljao najveći politički teret na srednjoročnim izborima koji su održani 3. novembra.

Tramp je odbacio tumačenje da izborni rezultati predstavljaju osudu njegovog predsjednikovanja, iako su republikanci izgubili u državama koje su tradicionalno njihovo uporište, poput Kanzasa, Južne Karoline i Teksasa, a njegov rejting u anketama značajno je opao u mnogim državama.

– To je bio određeni trenutak, a ja nisam bio na glasačkom listiću. Najveći problem je to što ja nisam bio na glasačkom listiću – istakao je Tramp.

Prema njegovim riječima, glasači nisu odbacili republikance zbog nezadovoljstva ekonomijom ili navodne korupcije unutar administracije koju vodi i naveo je da se ne kaje što tokom kampanje nije češće govorio o ekonomiji.

Tramp je izjavio i da nema planova za kadrovske promjene u svojoj administraciji.

Demokrate preuzele većinu u Predstavničkom domu i kontrolu nad Kongresom

U Sjedinjenim Američkim Državama su 3. novembra održani srednjoročni izbori, na polovini Trampovog mandata, a posljednja birališta zatvorena su jutros u 7.00 sati po srednjoevropskom vremenu.

Na međuizborima su građani SAD birali svih 435 članova Predstavničkog doma Kongresa za mandat od dvije godine, 35 od ukupno 100 senatora za mandat od šest godina i 39 guvernera u 36 saveznih država.

Prema projekcijama američkih medija, demokrate su osvojile više od 218 mjesta u Predstavničkom domu, koliko je potrebno za većinu, i osvojile su potpunu kontrolu nad donjim domom parlamenta, a osigurali su i najmanje 53 mandata u Senatu, gdje su takođe preuzele kontrolu od republikanaca.

Tramp nakon pobjede demokrata objavio fotografiju sa natpisom „veto“

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je, nakon što su preliminarni rezultati pokazali da su demokrate osvojile većinu u Predstavničkom domu i Senatu, fotografiju kačketa na kome piše „veto“.

Kačket na fotografiji isti je kao onaj po kome je Tramp poznat i na kome piše „MAGA“.

Tramp je u toku izborne večeri dao nekoliko izjava o međuizborima, u kojima je rekao da će sarađivati sa demokratama, ali i da će uložiti veto na sve njihove odluke.