Helsinški odbor za ljudska prava pozvao je ambasadora BiH pri UN Zlatka Lagumdžiju, koji je na Komitetu Generalne skupštine UN glasao protiv izmijenjenog nacrta rezolucije o suzbijanju veličanja nacizma i neonacizma, da javno kaže ko je utvrdio stav BiH, da li je Stalna misija dobila instrukciju za glasanje i na osnovu kojeg je akta postupila.
Iz Helsinškog odbora upozoravaju da bi bilo neprihvatljivo da su pri utvrđivanju glasa BiH u UN zaobiđene nadležne institucije ili propisane procedure.
Lagumdžija je glasanje obrazložio usklađivanjem spoljne politike BiH sa stavom EU, a iz Helsinškog odbora ističu da javnosti treba objasniti razloge za glas protiv i navesti koje je odredbe izmijenjenog nacrta BiH smatrala spornim, ako ih je bilo.
Stavove koje usklađuje sa EU, napominju iz Helsinškog odbora, BiH mora utvrđivati samostalno, kroz vlastite institucije i u skladu sa nadležnostima.
Iz Helsinškog komiteta su ocijenili da je poražavajuće da je BiH glasala protiv nacrta rezolucije usmjerene na suzbijanje veličanja nacizma i neonacizma, imajući u vidu iskustvo stradanja ljudi u ovoj zemlji.
– U Drugom svjetskom ratu stanovnici BiH bili su žrtve zločina i progona zasnovanih na rasnoj i nacionalnoj pripadnosti. U ratu od 1992. do 1995. godine etnička mržnja i politike progona ponovo su dovele do masovnog stradanja i prisilnog raseljavanja – ističe se u saopštenju.
Iz ovog odbora su ukazali da poštovanje prema žrtvama oba rata obavezuje BiH da se i u UN i u vlastitoj zemlji jasno i dosljedno suprotstavlja ideologijama koje opravdavaju progon, nasilje i zločine.
Iz Helsinškog odbora su napomenuli da je Komitet odobrio nacrt, o kojem će se Generalna skupština izjasniti na plenarnoj sjednici.
– Od Predsjedništva BiH i Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara tražimo da prije plenarnog glasanja javno objasne kako je utvrđen dosadašnji stav i saopšte koji će stav BiH zastupati na plenarnoj sjednici – navodi se u saopštenju.
