Nedovršena integracija zapadnog Balkana u evropske i evroatlantske strukture ostavlja prostor koji Rusija nastoji iskoristiti produbljujući postojeće političke i društvene podjele, ocijenio je u intervjuu za Fenu Metju Palmer, bivši specijalni predstavnik američkog državnog sekretara za zapadni Balkan. Palmer upozorava da je region upravo zbog unutrašnjih podjela posebno ranjiv na spoljne uticaje.
Palmer će početkom septembra ponovo boraviti u Bosni i Hercegovini kao učesnik četvrte Sarajevo Security Conference, koja će, kako se navodi, od 4. do 6. septembra okupiti međunarodne zvaničnike, diplomate, vojne predstavnike, stručnjake i istraživače na razgovorima o bezbjednosnim izazovima u Evropi i zapadnom Balkanu.
Ovogodišnja konferencija održava se pod nazivom „Securing Europe in a Divided World“, a Palmer je najavljen kao učesnik diskusije o budućnosti evropske bezbjednosne arhitekture.
Nakon gotovo 34 godine u američkoj diplomatskoj službi Palmer je ove godine napustio Stejt department i prešao u američku kompaniju Shield AI, gdje se bavi „strateškim angažmanom u Evropi i Africi“. Kompanija razvija autonomne sisteme i softver zasnovan na vještačkoj inteligenciji za vojne i bezbjednosne namjene, uključujući sisteme sposobne djelovati u okruženjima bez pouzdane GPS i komunikacijske veze.
Palmer vrlo dobro poznaje zapadni Balkan. U Stejt departmentu je od 2018. do 2021. bio zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja, zadužen za zapadni Balkan, a 2019. imenovan je i specijalnim predstavnikom državnog sekretara za zapadni Balkan, sa zadatkom „jačanja američkog angažmana u podršci miru, stabilnosti i integraciji država regiona u zapadne institucije“. Bio je direktno uključen i u razgovore o izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini.
Govoreći za Fenu o „posljedicama ruske invazije na Ukrajinu na dugoročnu bezbjednost kontinenta“, Palmer je kazao da je Evropa, možda sa zakašnjenjem, prepoznala da se suočava sa egzistencijalnim bezbjednosnim izazovom.
– Evropa preuzima odgovornost za vlastitu sigurnost. Kolektivno povećava resurse koje stavlja na raspolaganje kako bi osigurala vlastitu sigurnost i ozbiljno shvata prijetnju koju posebno Rusija predstavlja evropskom integritetu i evropskoj bezbjednosti – rekao je Palmer.
Promjene bezbjednosnog okruženja, smatra on, samo dodatno naglašavaju potrebu da zapadni Balkan bude čvršće povezan sa evropskim i evroatlantskim institucijama.
Jednako važnom smatra saradnju država samog regiona, koje bi, prema njegovim riječima, trebalo zajednički da djeluju na unapređenju regionalne, ali i šire evropske bezbjednosti.
Govoreći o američkim pozivima evropskim saveznicima da preuzmu veći dio odgovornosti za vlastitu odbranu, Palmer je ocijenio da jačanje evropskih sigurnosnih kapaciteta ne mora značiti slabljenje transatlantskog partnerstva.
Podsjetio je da je suština NATO-a kolektivna sigurnost, dok Evropska unija svojim članicama također pruža oblik zajedničke sigurnosti, ekonomske, ali i, kako smatra, fizičke.
Palmer očekuje da će snažnija i sposobnija Evropa istovremeno imati i veći utjecaj na određivanje vlastite bezbjednosne politike.
– Kako Evropa bude postajala sposobnija i preuzimala veću odgovornost za svoju odbranu i bezbjednost, to će nužno uticati na sposobnost Sjedinjenih Država da predvode Evropu u bezbjednosnim pitanjima. Evropa će, kako bude postajala sposobnija, razviti i snažniji glas i sposobnost da određuje put naprijed u evropskom sigurnosnom prostoru – ocijenio je.
Priznaje da bi takav razvoj mogao frustrirati dio Amerikanaca, ali smatra da je on dugoročno dobar i za Evropu i za transatlantsko partnerstvo.
Interes Rusije da identifikuje slabe tačke u evropskim strukturama
Posebno je upozorio na bezbjednosni problem koji predstavlja nedovršena integracija zapadnog Balkana, regiona koji je geografski okružen članicama EU i NATO-a, ali u kojem nekoliko država još nije dio jedne ili obje organizacije.
Na pitanje stvara li takvo stanje prostor koji Rusija i drugi vanjski akteri mogu iskoristiti, Palmer je odgovorio „sto odsto“.
– Vidjeli smo interes Rusije da identifikuje pukotine, rascjepe, praznine i slabe tačke u evropskim strukturama, a zatim da upravo u te praznine zabija klinove i pokušava ih proširiti – kazao je Palmer za Fenu.
Prema njegovim riječima, Rusija to radi otvoreno na političkom nivou, ali i prikriveno na društvenom, dok je veoma aktivna i u internetskom prostoru.
Cilj je, smatra Palmer, postojeće političke razlike i probleme velikih evropskih struktura pretvoriti u njihove slabosti.
– Balkan je posebno ranjiv jer je na toliko mnogo načina interno podijeljen, podijeljen sam protiv sebe. Rusi su bili vješti i agresivni u iskorištavanju tih razlika i pokušajima da zemljama regiona otežaju, ako ne i onemoguće, integraciju u evropske strukture – upozorio je.
Razviti osjećaj zajedničkog identiteta u BiH
Govoreći posebno o Bosni i Hercegovini, Palmer se nije želio upuštati u ocjene aktuelnih političkih događaja, s obzirom na to da više nije neposredno uključen u američku politiku prema BiH, ali je ukazao na probleme koje ova zemlja, prema njegovom mišljenju, nosi već tri decenije.
Za veću otpornost BiH na hibridne prijetnje, dezinformacije, sajber napade i spoljni politički uticaj, smatra da je neophodno razvijati snažniji osjećaj zajedničke pripadnosti državi.
– To je osjećaj da ste građanin Bosne i Hercegovine i želja da Bosna i Hercegovina kao država napreduje na putu integracije u evropske strukture – kazao je Palmer.
Kao izuzetno važan dio sigurnosne otpornosti izdvojio je i razvoj snažne i otporne ekonomije koja će mladim ljudima, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, omogućiti da budućnost vide u vlastitoj zemlji.
– Potrebno je razvijati ekonomiju koja će ohrabriti mlade ljude Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihov etnički identitet, da ostanu u Bosni i Hercegovini, da ovdje izgrade život, podižu svoje porodice i vide pozitivnu i konstruktivnu budućnost za sebe kao građane BiH – rekao je.
Palmer smatra da jedan od ključnih izazova ostaje postizanje konsenzusa o političkoj budućnosti države i izgradnja zajedničkog identiteta koji neće biti zasnovan isključivo na etničkoj pripadnosti.
– Potrebno je razviti osjećaj zajedničkog identiteta koji je nešto drugo osim etničkog, koji je nacionalni identitet, kao i jasno razumijevanje da su svi građani Bosne i Hercegovine, bez obzira na etničku pripadnost, zajedno u istom čamcu i da će se zajedno uzdići ili zajedno potonuti – kazao je Palmer.
Kada je riječ o prijetnjama koje bi Evropa mogla potcjenjivati u narednih pet do deset godina, Palmer smatra da najveće opasnosti ne moraju nužno dolaziti iz međudržavnih sukoba.
Više ga, kaže, zabrinjava ono što se događa unutar samih država.
Zbog toga je kao ključne bezbjednosne zadatke izdvojio borbu protiv korupcije, jačanje vladavine prava i očuvanje demokratskog legitimiteta institucija.
Ocijenio je da politički stabilne države, snažne demokratije i zdrave ekonomije predstavljaju najvažniju zaštitu Evrope od spoljnih sigurnosnih izazova.
