Pravnik Slavko Mitrović istakao je da je BiH nastala u Dejtonu godinama nepravno razarana, ispunjavajući zahtjeve isključivo bošnjačke javnosti, uz neskriveno ugnjetavanje Srba i oduzimanje nadležnosti Republici Srpskoj.
– Kada se antidejtonskom djelovanju OHR-a doda Ustavni sud BiH i naštimano pravosuđe, koga nema u Ustavu BiH, sve to postane instrument terora. A onda se u završnici napravi naŠMITano djelovanje neustavnog „Tužilaštva i Suda BiH“ u kome muslimani-Bošnjaci progone institucije Srpske i njene demokratski izabrane i imenovane funkcionere, i dobije se raštimana BiH koja nastavlja putem neminovnog i nepovratnog raspada – naveo je Mitrović u autorskom tekstu za Glas Srpske.
On je podsjetio da su, potpisujući Aneks 10 Dejtonskog sporazuma strane-potpisnice, Republika Srpska, Federacija BiH, tzv. Republika BiH, Srbija i Hrvatska, zatražile „postavljanje visokog predstavnika koji će biti imenovan u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN“.
– Zato je prva rezolucija Savjeta bezbjednosti UN donesena 15. decembra 1995. godine, dan nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Parizu, potvrdila ulogu visokog predstavnika na koju su strane pristale potpisujući Aneks 10 po kome će visoki predstavnik „pratiti sprovođenje mirovnog sporazuma, mobilisati i usmjeravati civilne organizacije i agencije, koordinisati njihove aktivnosti“ – naveo je Mitrović.
On je istakao da je tom rezolucijom i data saglasnost na imenovanje Karla Bilta za visokog predstavnika, koji je jedini legalni i legitimni visoki predstavnik strana-potpisnica Aneksa 10 po kome je predviđen samo jedan visoki predstavnik.
Sva druga imenovanja visokih predstavnika nakon Bilta, istakao je Mitrović, nametana su od Savjeta za implementaciju mira (PIK) BiH i zato su podvala i prevara suprotna Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma.
Mitrović je podsjetio da je i Ustavni sud BiH u svojoj odluci od 8. jula 2006. godine jasno odredio da visokog predstavnika potvrđuje Savjet bezbjednosti UN.
On je dodao da se u tekstu „Komentar Ustava BiH“, koji ima brojne autore – strane sudije Ustavnog suda BiH, visoke službenike OHR-a i drugih međunarodnih organizacija, navodi da imenovanje osobe na poziciju visokog predstavnika zavisi od odobrenja Savjeta bezbjednosti UN.
– Ko je onda Kristijan Šmit? Šta li je on, da prostiš? Propali njemački političar, samozvani visoki predstavnik bez traženja strana potpisnica Aneksa 10 i bez potvrde Savjeta bezbjednosti UN, poštovalac tradicija nacističke vojske i Hitlerovih pilota, koji će ostati zabilježen kao konačni grobar onoga što je preostalo od antidejtonske BiH – naveo je Mitrović.
Kada je riječ o pravosuđu u BiH, Mitrović je ukazao da po Ustavu BiH postoji samo Ustavni sud BiH, sa specifičnim nadležnostima koje se odnose na ustavne sporove.
– Iako je Ustav BiH predvidio da se nakon pet godina, zakonom mogu zamijeniti strane sudije, to se još nije desilo – naveo je Mitrović i dodao da je rješavanje pitanja međunarodnih sudija jedan od 14 prioriteta koje BiH treba da ispuni da bi joj bili odobreni pristupni pregovori sa EU.
Mitrović je istakao da „Tužilaštvo i Sud BiH“ ne postoje u Ustavu BiH, jer BiH nema pravosudnu nadležnost, osim Ustavnog suda BiH, ali da je OHR smislio kako da obesmisli vladavinu prava propisanu Dejtonskim sporazumom.
Odluka tadašnjeg visokog predstavnika Volfganga Petriča o osnivanju Suda BiH i formulacija da pravosudne institucije na nivou BiH ispunjavaju ustavnu potrebu za rješavanje krivičnih stvari koje su počinili javni službenici, dodaje Mitrović, predstavlja neuvijenu prijetnju „javnim službenicima“, što se odnosi i na demokratski izabrane ili imenovane funkcionere u BiH.
– „Sud i Tužilaštvo BiH“ doveli su do još veće pravne nesigurnosti i rasta međunacionalnog nepovjerenja. Ovo je pogotovo vidljivo u predmetima ratnih zločina i selektivne pravde, zašto ne reći muslimanskog pravosuđa BiH. Primjeri „pravičnog“ suđenja Naseru Oriću, Sakibu Mahmuljinu i Atifu Dudakoviću to dokazuju – naveo je Mitrović.
On je ukazao da je promjenom Ustava BiH trebalo ovlastiti parlament da može donijeti zakon o sudu BiH.
– To bi bilo ustavno i legalno baš onako kako je američkim Ustavom njihov parlament – Kongres ovlašten da može uvoditi i sudove niže od Vrhovnog suda SAD koji je njihov najviši sud – naveo je Mitrović.
