Predsjednik Francuske Emanuel Makron potpisao je nepopularni zakon o reformi penzijskog sistema, koji je i pre stupanja na snagu izazvao višemjesečne proteste i štrajkove u Francuskoj.
Plan reforme penzijskog sistema u Francuskoj zvanično je postao zakon pošto je predsjednik Emanuel Makron na njega stavio svoj potpis, nakon što je u petak dobio zeleno svjetlo od Ustavnog suda.
Devetočlani Ustavni sud odobrio je ključne odredbe zakona, uključujući podizanje starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, kao i produženje radnog staža koji je potreban za punu penziju.
Odbačeno je šest manje značajnih prijedloga, uključujući obavezu da veće kompanije objave koliko ljudi starijih od 55 godina zapošljavaju, kao i predlog sklapanja posebnih ugovora za starije radnike.
U odvojenoj odluci, Ustavni sud je odbacio i predlog opozicije da se organizuje referendum građana o pitanju penzijskih reformi.
Protesti širom Francuske
I prije stupanja na snagu, Makronov plan reforme penzijskog sistema izazvao je višemjesečne proteste u gradovima širom Francuske, a nezadovoljni građani su se i u petak uveče, nakon odluke Ustavnog suda, okupili u Parizu, Renu, Lionu, Nici, Marselju…
Oko 4.000 ljudi protestovalo je ispred zgrade Gradskog veća u Parizu, a demonstranti su u centru prestonice palili kante za smeće.
U Renu su zapaljena vrata policijske stanice, dok su u Nici demonstranti bacali staklene flaše na fasadu zgrade prefekture, na šta je policija odgovorila vodenim topom.
Makronova (pirova) pobjeda
Potpisivanje nepopularnog zakona je Makronova pobjeda, ali analitičari u Francuskoj upozoravaju da bi mogla biti pirova pošto opozicija i sindikati najavljuju da neće odustati i pozivaju na nove masovne proteste prvog maja.
Makronov rejting je blizu najnižeg nivoa ikada jer su mnogi birači ogorčeni odlukom da po svaku cijenu progura sporni zakon, koristeći poseban član francuskog Ustava koji dozvoljava Vladi da usvoji zakone bez glasanja u Parlamentu.
Makron tvrdi da je promjena neophodna da bi se izbjegao godišnji deficit u penzionom fondu, za koji se, prema vladinim podacima, prognozira da će dostići 13,5 milijardi evra do 2030. godine.
