Na šest ključnih ulaza u Istočno Sarajevo od danas su postavljene table sa nazivom grada i teritorije grada na srpskom i engleskom jeziku, na kojima je istaknut podatak da 157.000 Srba moralo napustiti Sarajevo.
– Kao što sam i obećao prije nekoliko mjeseci, na ovim tablama smo istakli i jedinstvenost koju karakteriše naš grad. Ovo je grad koji je stvoren od velikog dijela 157.000 Srba koji su morali napustiti Sarajevo – izjavio je ovim povodom gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.
On je podsjetio da je, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u predratnom Sarajevu živjelo najmanje 157.000 Srba, onih koji su se tako izjasnili.
– U prvom egzodusu Srba iz Sarajeva koji se desio u aprilu 1992. godine, sa početkom tragičnih ratnih dešavanja, Srbi iz straha za svoju i bezbjednost svojih porodica napustili su dijelove Sarajeva u kojima su bili manjina, a u drugom, najvećem ikad viđenom u zimu 1996. godine, 120.000 Srba napustilo je dijelove Sarajeva koje su u odbrambeno-otadžbinskom ratu odbranili. Područje Sarajeva napustilo je 99 odsto Srba – istakao je Ćosić.
Prema njegovim riječima, veliki broj Srba iz Sarajeva otišao je u Bijeljinu, Banjaluku, Trebinje, Zvornik, Brčko, Bratunac, Beograd, Niš, Novi Sad, mnoge evropske zemlje, Ameriku, Kanadu, širom svijeta.
– Onaj broj koji je ostao ovdje, oko 50.000 njih, zajedno sa ljudima koji su živjeli na nekim od današnjih područja Istočnog Sarajeva, stvorio je današnje Istočno, a prvobitno Srpsko Sarajevo. Upravo zbog ove činjenice, postavljene su table sa ovim natpisom na ulazu u naš grad. Ovo je istorijska činjenica, niko nam je ne može uzeti i nije napisana da ikoga vrijeđa – poručio je Ćosić.
On je ocijenio da je krajnje vrijeme, i da to kaže zbog svih – stanovnika Istočnog Sarajeva, ali i komšija iz Sarajeva – da se prihvate različitosti.
– Različitosti življenja, različitosti mišljenja, različitosti političkog djelovanja, različitosti sagledavanja stvari iz zajedničke prošlosti. Različitosti uz poštovanje i uvažavanje – dodao je Ćosić.
Navodeći da postoje table, natpisi, ponašanje, izjave, pa i fizički objekti koji mu kao čovjeku smetaju negdje izvan Istočnog Sarajeva, on je rekao da izuzetno poštuje odluke drugih da žive i rade na način koji nije u skladu sa njegovim.
– Prema tome, nadam se da ćemo vrlo brzo (ako nismo do sada), naučiti živjeti različitost uz poštovanje i prihvatanje drugačijeg. To i jeste vrhunac svakog modernog i demokratskog društva, zar ne – naveo je Ćosić.
On je naglasio da upravo zbog svega želi da kaže da je Istočno Sarajevo danas grad koji pripada i predstavlja svih 157.000 Srba koji su morali napustiti Sarajevo.
– Naravno, odavno smo i grad jednako otvoren za sve one koji u njega dolaze i opredjeljuju se u njemu da žive, i iz ostalih dijelova Republike Srpske, BiH i regiona – rekao je Ćosić i poručio da Istočno Sarajevo raste, razvija se i ostaje srce Republike Srpske.
Podsjećajući da je nadležnost Gradske uprave redovno održavanje i unapređivanje horizontalne i vertikalne signalizacije u gradu, pri čemu se vodi računa o bezbjednosti saobraćaja, Ćosić je rekao da je u sklopu redovnih aktivnosti postavljen i video-nadzor koji „pokriva“ postavljene table kako bi se preduzele neophodne pravne radnje u slučaju njihovog uništenja ili oštećenja.
