Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je odluka EU da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom u jednu ruku iznenađenje i nije dobra poruka za zemlje Balkana, te da dovodi do ozbiljnih sumnji šta su namjere sa BiH.
Cvijanovićeva je naglasila da nema ništa protiv da Ukrajina i Moldavija pregovaraju o punopravnom članstvu u EU ili da budu u punopravnom članstvu, ali da nije fer kada se izuzima BiH koja je daleko sposobnija da izvršava određene stvari nego Ukrajina.
Ona je istakla da frustrira birokratizovani pristup EU, čiji predstavnici govore da zapadni Balkan ima evropsku perspektivu, ali ne prepoznaju strateško kretanje.
– U razgovoru sa nekim ljudima iz EU, shvatila sam da postoji teško birokratizovana struktura za koju je bitno da napravi tabelu u kojoj će pisati da je neka država sve izvršila, a da pri tome nema pretjeranu brigu da li to može da implementira – rekla je Cvijanovićeva za RTRS.
Ona je upitala da li je realno da se kaže da je Ukrajina izvršila skoro sve što se od nje tražilo, jer je kroz parlament propustila određene zakone, a da pri tome nema efektivnu vlast na cijeloj teritoriji i da ne može sve da implementira?
Cvijanovićeva je rekla da nekoliko članica EU smatra da bi onog dana kada bi BiH dobila datum za pregovore bila daleko uspješnija i da ispregovara i to provodi u praksi.
– Zahvalni smo određenim državama koje nesebično i uporno podržavaju BiH da uđe u proces pregovora sa EU, što je najzahtjevnija faza – rekla je Cvijanovićeva i dodala da su se za to zalagale Mađarska, Austrija, Hrvatska i Slovenija koje razumiju da je to važno.
Cvijanovićeva je rekla da te zemlje smatraju da je to poruka ili način da se dođe do dodatne stabilnosti, jer cijene da je stabilnost Balkana povezana sa unutrašnjim odnosima u okviru BiH, te da ljude treba integrisati ili okupiti oko pregovaračke platforme.
Ona je ocijenila da je odluka Evropskog savjeta da otvori pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom pogrešna zato što nije integrativna, odnosno da je trebala da uzme u obzir sve zemlje, uključujući i BiH.
– Ako su se oni odlučili da istupe politički i daju tu vrstu podrške prema ovim zemljama, onda su to morali da urade kad je riječ o BiH – naglasila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, to dovodi do ozbiljnih sumnji šta su namjere sa BiH.
– Da li je namjera da neizabrani stranac ili Ustavni sud uz pomoć stranih sudija modifikuje sve ono što oni smatraju da je potrebno, a nije ustavno – upitala je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da zbog toga ima sumnje u loše namjere, jer da su dobre onda bi EU rekla da se otvore pregovori sa BiH kojoj su možda postavljeni previše veliki zadaci i da je možda važnije da svi nauče da zajedno rade, definišu pregovaračke pozicije i istupaju.
Cvijanovićeva je rekla da je to logično, dok ovako djeluje da je BiH ostavljena da visi između prošlosti i budućnostim, te da EU ne zna šta da radi u sadašnjosti, što je prilično frustrirajuće.
Podsjetivši da mađarski premijer Viktor Orban nije prisustvovao glasanju o pokretanju pregovora sa Ukrajinom na jučerašnjem sastanku Evropskog savjeta, Cvijanovićeva je rekla da je fer što je Orban rekao da ne želi da učestvuje u donošenju loše odluke.
– Orban nema nikakve loše namjere prema Ukrajini, niti EU, već pokušava da unese neku realističnu notu u ono o čemu je trebalo da se odlučuje – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da to pokazuje da su u Evropi ipak polarizovani, dodajući da EU neće moći da funkcioniše ukoliko se odrekne jednoglasnosti kada je riječ o donošenju odluka.
