
Brzo konstituisanje vlasti u Republici Srpskoj sa stabilnom dvotrećinskom većinom u Narodnoj skupštini i čvrsta prosrpska pozicija Željke Cvijanović u Predsjedništvu BiH omogućiće nastavak snažne borba i na unutrašnjem i na međunarodnom planu za povratak onoga što srpskom narodu pripada po izvornom Dejtonskom sporazumu, izjavio je Srni poslanik prvog saziva Skupštine srpskog naroda u BiH Dragan Kalinić.
– To podrazumijeva da svi, a prije svega izabrani narodni predstavnici i u vlasti i u opoziciji, kao i ključne demokratske institucije, odnosno ljudi koji ih vode pokažu najviši nivo političke svijesti kada je u pitanju zaštita vitalnih nacionalnih interesa našeg naroda u BiH, ali i šire. Daj Bože da se Srbi bar oko toga slože – rekao je Kalinić.
Kalinić, povodom 31 godine od postizanja Dejtonskog sporazuma, istakao da su Srbi u BiH jedini zagovornici očuvanja njegovih odredaba u izvornom obliku, iako je ovaj međunarodni ugovor prerastao su svoju suprotnost zbog intervencionizma zapadnih globalista i uz svesrdnu pomoć bosanskih unitarista.
– Od trenutka kada je potpisima najvećih svjetskih sila u decembru 1995. godine ozvaničen u Parizu, pa sve do danas Dejtonski sporazum je intervencionizmom zapadnih globalista i uz svesrdnu pomoć bosanskih unitarista, pritiscima i ucjenama rukovodstva Republike Srpske, uz korištenje famoznih bonskih ovlaštenja, prerastao u svoju suprotnost – naveo je Kalinić.
On ukazao da se na brojnim negativnim primjerima pokazalo da se Dejtonskog sporazuma mnogi potpisnici odriču i da su Srbi u BiH, koliko god zvučalo paradoksalno, jedini zagovornici očuvanja njegovih izvornih odredaba.
Kalinić, koji je i član Asocijacije „Stvaraoci Republike Srpske“, kaže da se to, prije svega, odnosi na povratak silom oduzetih nadležnosti Republike Srpske u brojnim oblastima, kao i na borbu protiv neustavnog zadiranja u njeno pravo na imovinu.
On je podsjetio da su poslanici prvog saziva Skupštine srpskog naroda u BiH proglasili Republiku Srpsku i odbranili je u Srbima nametnutom ratu zajedno sa srpskim narodom, vojskom i policijom, koji su podnijeli ogromnu žrtvu.
– Nakon 30 i više godina, imaju legitimno pravo da pitaju šta je dobro, a šta loše Srbima u ovoj zemlji donio Dejtonski mirovni sporazum – kaže Kalinić.
On je napomenuo je da je taj 21. novembar 1995. godine značio kraj rata i početak toliko željenog mira za sve narode u BiH.
– Sporazum je donio novi Ustav kojim je BiH uspostavljena kao politička zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda. Republika Srpska je u osnovi međunarodno priznata, a putem posebnog sporazuma omogućene su joj specijalne paralelne veze sa Srbijom – rekao je on.
Kalinić je ukazao da je Dejtonski sporazum, sa druge strane, zahtijevao od Srba bolne kompromise, odnosno ustupke i po pitanju prijeratnog suvereniteta, kao i ustupanje teritorija koje su prije i tokom rata bile pod srpskom kontrolom.
– To je bilo posebno bolno za naš narod u sarajevski opštinama. Ostalo je otvoreno pitanje Brčkog, nametnut je koridor do Goražda, onemogućen nam je izlazak na more… – rekao je on.
On je rekao da su sve to bili razlozi za veliko nezadovoljstvo i razočaranje Srba u delegaciji koju je predvodio Slobodan Milošević, koji je po povratku iz Dejtona pribjegao „disciplinovanju“ rukovodstva Republike Srpske da, ipak, pristane na Sporazum.
Kalinić je ocijenio da su pred Republikom Srpskom, s obzirom na sadašnju regionalnu i širu međunarodnu konstelaciju, i dalje teška vremena.
– Biće mnogo iskušenja u narednim godinama – upozorio je on.
Puna 31 godina od parafiranja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH navršiće se 21. novembra.
Sporazum je parafiran u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu, a uz njega je usaglašeno i 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen poslijeratni ustavno-pravni poredak.
Sporazumom je BiH uređena kao državna zajednica sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.












































