Stejt department: Ostavka Šmita dolazi u pravom trenutku

5
Foto: Joshua Roberts/REUTERS

Američki Stejt department kaže da ostavka Kristijana Šmita, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika u BiH, dolazi u pravom trenutku, dok međunarodna zajednica zajedno radi na okretanju nove stranice i deeskalacije tenzija u BiH.

Povlačenje Kristijana Šmita s pozicije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) „dolazi u pravom momentu“, ocijenio je portaparol Stejt departmenta u komentaru za Radio Slobodna Evropa.

– Visoki predstavnik Šmit obavijestio je Savjet za sporvođenje mira o svojoj odluci da se povuče s funkcije. Priznajemo godine predanog rada i dostignuća gospodina Šmita u BiH. Njegova odluka da napusti Sarajevo dolazi u pravom trenutku, dok međunarodna zajednica zajedno radi na okretanju nove stranice i deeskalaciji tenzija u BiH – odgovoreno je na pitanje RSE da li je Stejt department bio informisan o Šmitovim planovima za povlačenje.

Zaključuje se da Sjedinjene Američke Države ostaju privržene Dejtonskom sporazumu, suverenitetu i nezavisnosti BiH.

Šmit je u ponedjeljak, 11. maja, saopštio da se povlači iz „ličnih razloga“, ali i da će na toj poziciji ostati do imenovanja nasljednika kojeg bi trebalo predložiti Savjet za sporvođenje mira u BiH, koje čine SAD, Turska, Velika Britanija, Japan i više članica EU.

– Proces imenovanja mog nasljednika već je počeo i očekujem da ću poziciju napustiti u junu – kazao je Šmit.

Dan kasnije se obratio na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a u Njujorku, gdje je diskutovano i o budućnosti kancelarije visokog predstavnika u BiH.

Sjedinjene Američke Države poručile su da Kancelarija visokog predstavnika „nikada nije trebalo da bude trajna institucija“, uz stav da ovlašćenja treba postupno prenijeti na domaće lidere.

– Sljedeći visoki predstavnik treba prenijeti odgovornosti na lokalne lidere – rekla je predstavnica SAD-a Tejmi Brus.

Ona se zahvalila Šmitu i podvukla da bi budući visoki predstavnik trebalo da ima „znatno ograničeniji mandat“.

Kada je riječ o Kini i Rusiji, koje su od njegovog imenovanja 2022. godine, osporavali legitimitet Šmitovog izbora, na sjednici u UN-u zauzele su kritičan stav prema OHR-u.

Peking je pozvao na smanjenje vanjskog uticaja, dok je Moskva pozvala na zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika i odbacila legitimitet Šmita.