Bećirović i Komšić dokazali da u BiH ne postoji fiskalni sistem

27
Foto: Predsjedništvo BiH

Umjesto neophodno ustavne demokratije – ustavna parodija. Tako se legislativno definiše sve što iz političkog Sarajeva posljednjih mjeseci pristiže.

Posljednjim potezom nazvanim „budžet institucija BiH“ za tekuću godinu, kojim su se juče „pohvalila“ dva člana Predsjedništva BiH izabrana bošnjačkim glasovima – Denis Bećirović i Željko Komšić, prekršili su gotovo sve ustavne i zakonske norme koje su mogli.

Preglasavanjem srpskog člana Željke Cvijanović, u parlamentarnu proceduru uputili su stranice papira sa ispisanim milionima maraka, za koje parlamentarci, koji poštuju Ustav i zakone, teško da će moći da glasaju.

Veteran u zgradi Predsjedništva sa četiri bezefektna mandata Željko Komšić i velemajstor propalih rezolucija i deklaracija Denis Bećirović. Omiljeni lik im Kristijan Šmit, pa su sarajevskih „šmitići“ odlučili da nametnu budžet institucija za tekuću godinu, baš onako kako notorni Nijemac radi, kršeći ustavne i zakonske postulate.

– Ova zemlja ide u sasvim pogrešnom smjeru. Ona se kreće kao nekim brzim vozom u nekom neustavnom pravcu i mi sad treba da prihvatamo takve izlete. Dakle, moj stav jasan je oko ovog prijedloga – on je neustavan, sadrži neustavne elemente – poručila je Cvijanovićeva.

I to više neustavnih i nezakonitih elemenata. Predsjedništvo BiH, konsenzusno ili većinskim glasovima, i jeste zvanični predlagač budžetskog akta, ali, prema Ustavu, uz preporuku Ministarstva finansija i Savjeta ministara.

No, sarajevski „šmitići“ zanemarili su kompletno resorno ministarstvo i Savjet ministara i potpuno ignorisali raniji prijedlog akta koji im je stigao za te adrese.

– Njih su dvojica uzeli sebi za pravo da pišu budžet, koji je apsolutno različit od onoga što je rekao Fiskalni savjet. Zatim su rekli da ne treba ni dvjesta radnika Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine. Ne ministar… Evo, okej, ja ne treba, ako je tako, ali ne treba ni dvjesta radnika Ministarstva finansija i trezora da se napiše konkretan i objektivan prijedlog budžeta. Ne treba ni Savjet ministara. Sasvim su dovoljna dva imena u Bosni i Hercegovini kad je u pitanju trošenje novca građana – kaže ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

U kasu BiH „nadrealistički“ bi da zagrabi dvojac kao da im je vlastiti džep. Omiljenim institucijama i partijskim kadrovima dijelio bi nemilice, više i od maksimalističkih zahtjeva i ispunjavanja baš svih želja.

Memorijalnom centru Srebrenica 500.000 KM više nego što su tražili. IDDEEA (Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka) četiri miliona KM. Za Oružane snage čak 31 milion KM viška, i to ne za poboljšanje statusa vojnika, već za nabavku oružja i dodatnu militarizaciju, što je neostvarena težnja Bečirevićevog stranačkog kolege Zukana Heleza.

– Zašto za naoružanje? Oni da su imalo racionalni, korektni ljudi, znali bi da 90 odsto kasarni u BiH još uvijek je pod azbestnim krovovima, da svi zaposleni vojnici, koji rade u Oružanim snagama, nemaju osnovne uslove za rad – niti imaju nove uniforme, niti moju čestite obroke – ističe Sanja Vulić, šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

I ponovo nije kraj samovolji i kršenju ustavnih i zakonskih propisa. Odlučio je samovoljnih dvojac iz Ulice Maršala Tita da na zajednički nam budžet revolucionarno ugura i sedam institucija kulture, sve sa sjedištem u Sarajevu. Ignorišući potpuno dejtonsku obavezu o preregistraciji tih istih institucija i brisanju odrednice „BiH“ u nazivu, sarajevske mecene uporište podvaljuju u pogrešnom tumačenju kontinuiteta osnivačkog akta sarajevskih kulturnjaka i pravnih propisa, a dejtonski kontinuitet jasan – samo ako nisu u suprotnosti sa Ustavom. U ovom slučaju očigledno jesu, jer kultura je u nadležnosti entiteta, u Federaciji i kantona. Zbog toga sarajevskim „kulturnjacima“ federalne i kantonalne vlasti i biraju menadžmente, ali bi darežljive mecene iz Predsjedništva, eto, da im dijele zajedničke novce.

Istim bi, opet neustavno i nezakonito, da plaćaju nagomilane dugove BHRT-a, koji su premašili čak 20 miliona maraka.

– Prvo zakon, pa novac. Institucije kulture, sve dotle dok ne bude zakon, i ako ga bude, one ne mogu biti inkorporirane u budžet. Kažem dug BHRT-a ne može biti servisiran iz budžeta BiH jer to zakon ne predviđa. I ne znam zašto to rade – naglašava Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Valjda da bi se „sarajevske patriote“ kratkotrajno i izlizano dodvorile ostrašćenom publikumu ili dodatno zakomplikovale odnose u BiH? Šta god da je cilj ovakvo sklepanog budžetskog akta, sudbina je neizvjesna.

Valjda da bi se „sarajevske patriote“ kratkotrajno i izlizano dodvorile ostrašćenom publikumu ili dodatno zakomplikovale odnose u BiH? Šta god da je cilj ovakvo sklepanog budžetskog akta, sudbina je neizvjesna.

– Klub SNSD-a, sigurno sa svojim koalicionim partnerima, ne može i neće da podrži takav budžet. Ali ono što još važno naglasiti, da se takav jedan budžet bez preporuke Savjeta ministara ne bi smio naći na sjednici Predstavničkog doma – smatra poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić.

Parlamentarnu raspravu može da spriječi srpski član Kolegijuma Doma, no on, kao ni ostali srpski opozicionari, se o posljednjim brljotinama Komšića i Bećirovića još ne izjašnjavaju. Učiniće to, kažu, tek kada pisanija stigne u parlament.

A da li će za sve neustavnosti i nezakonitosti Komšić i Bećirović krivično da odgovaraju – elemenata za tužbu i te kako ima.