Koliko je živih ljudi upisano na spisak srebreničkih žrtava?

61
Foto: motorcyclelife.eu

Mešetari iz bošnjačkog naroda tražili su nam milionski iznos da bi dostavili spisak od 437 lica bošnjačke nacionalnosti koji su živi, a upisani su u Memorijalnom centru Potočari kao navodne žrtve, kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Dodik pozdravlja namjere nadležnih pravosudnih organi da pokrenu istragu o tim manipulacijama.

Okružno tužilaštvo u Bijeljini najavilo je formiranje predmeta nakon medijskih napisa o živim osobama koje su u bazi CIPS-a, a vode se kao ubijeni u proteklom ratu u Srebrenici.

Bošnjački i narativ dijela međunarodne zajednice o srebreničkom „genocidu“ ozbiljno je uzdrman podacima o živim bošnjačkim žrtvama. Informacija da su imena 87 lica uklesana na zidu Memorijalnog centra u Potočarima, a evidentirana su u bazi CIPS-a kao živi, biće predmet istrage bijeljinskog Tužilaštva. Predsjednik Srpske kaže da je bilo krajnje vrijeme da neko reaguje.

– Postavlja se pitanje koliko je onih koji ne žive u BiH, nisu korisnici CIPS-a, a žive u, recimo, Njemačkoj, Kanadi, živi su i vode se na tim pločama. Vidimo atmosferu u Sarajevu, ljutnju što se to radi… pa to je činjenica, zna se da tamo na ploči stoji ime šofera iz opštine koji je živ, pa dovoljno je jedno samo ime, a kamoli 87 – kaže Dodik.

Predsjednik Skupštine Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila Republike Srpske Branimir Kojić uporno iznosi manipulacije u vezi s brojem ukopanih u, kako kaže, vojničkom groblju Potočari. Među upisanim žrtvama su pripandici tzv. Armije BiH stradali tokom cijelog rata u Srebrenici, poput oca aktuelnog direktora Memorijalnog centra, koji je sahranjen kao žrtva iz jula 1995. godine, a poginuo je 1992. godine. Zbog toga je dobio krivičnu prijavu od direktora Memorijalnog centra Potočari Emira Suljagića.

– Moj otac je ubijen na svom ognjištu, a njegov je ubijen u napadu na srpsko selo i sada njemu smeta što smo ga demaskirali što je sahranjen kao žrtva navodnog genocida. Smeta mu što iznosimo istine i na ovaj način pokušava da me ućutkuje, a moram da kažem da me neće ućutkati, svaku informaciju iznosiću javno i govoriću – poručuje Kojić.

Istraga Okružnog tužilaštva Bijeljina tek treba da utvrdi tačan broj živih ljudi koji se i danas vode kao ubijeni u Potočarima. Pitanje je koliko će to promijeniti ocjenu događaja u Srebrenici, ali, svakako, govori o moralnom kredibilitetu autora tog spiska.

– Mi raspolažemo činjenicom da se radi o 400 imena živih ljudi, neki su u međuvremenu umrli, a muslimanski mešetari koji su nam to dostavili su nam tražili ozbiljan novac da saopšte sudbinu svakog stradalog. Jednom su nam došli i tražili milionski iznos da nam dostave spisak od 437 živih ljudi na pločama – navodi Dodik.

Advokat Miodrag Stojanović kaž da su neki ljudi dva puta upisani u spisak umrlih.

– Recimo Hodžić Redžo, pa onda ponovo upisan u spisak kao Hodžić Redžep jer zavisi od toga ko je davao podatke o nestaloj osobi. Taj broj je znatno veći od ovog podatka – tvrdi Stojanović.

Na manipulacije sa evidencijama nestalih Bošnjaka u Podrinju ukazivali smo ranije. Primjera radi, Rasim Durić iz Vlasenice, prema prijavi MK CK nestao je 15. avgusta 1992. godine, dok se u bazi podataka Međunarodne organizacij ICMP-i vodi da je nestao 11. jula 1995.