Prihodi od indirektnih poreza u BiH premašili su 10 milijardi KM. Ovaj rezultat je uspješniji nego što smo očekivali. Prema trendovima u naplati prihoda od indirektnih poreza do kraja 2023. godine očekujemo da će UIO prikupiti oko 10,6 milijardi KM, što je oko 6,5 odsto više u odnosu na 2022. godinu, rekao je direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zoran Tegeltija.
– Smatramo da je to jako dobar rezultat imajući u vidu nivo privredne aktivnosti u BiH u 2023. godini, kada pogledamo kako se kreće izvoz-uvoz. Ovaj rezultat uspješniji je nego što smo očekivali – rekao je Tegeltija u intervjuu za portal Banjaluka net.
Prema njegovim riječima 2024. godina će biti vrlo izazovna za BiH.
– Po meni, 2024. godina neće biti ništa bolja od 2023. godine, s tim što će doći do usporavanja inflacije i nadam se da će šokovi koje smo doživjeli sa rastom kamatinih stopa koje su negativno uticale na povećanje rata kredita biti stabilizovane u drugoj polovini 2024. godine – smatra Tegeltija.
On je rekao da je plan Uprave za indirektno oporezivanje u ovoj godini bio 10,2 milijardi KM i da je taj plan ispunjen prije pet dana.
– Očekujemo da ćemo se do kraja godine kretati oko 10,6 milijardi, odnosno oko 6,5 odsto više u odnosu na 2022. godinu. Smatramo da je to jako dobar rezultat imajući u vidu nivo privredne aktivnosti u BiH u 2023. godini, kada pogledamo kako se kreće izvoz-uvoz. Ovaj rezultat uspješniji je nego što smo očekivali – naveo je Tegeltija.
On je rekao da je na početku godine došlo do promjene u načinu obračuna plaćanja akcize na uvoz duvanske prerađevine tako da je tek u novembru dostignut nivo akciza i PDV-a na duvanske prerađevine u poređenju sa 2022. godinom.
– Rokovi plaćanja su pomjereni, tako da onaj dio prihoda koji bi se uobičajenim načinom platio u 2023. godini će biti naplaćen u prvom kvartalu 2024. godine. Sa stanovišta ukupnih prihoda možemo biti zadovoljni, a najviše mogu biti zadovoljni korisnici sredstava, budžet institucija BiH, budžeti entiteta i budžet Brčko distrikta – naveo je Tegeltija.
On je rekao da je najveći izazov ove godine bilo sprečavanje svih obika sive ekonomije kada su u pitanju indirektni porezi.
– To su najveći problemi sa kojima se susrećemo jer je BiH zemlja koja ima veliki uvoz, zemlja koja ima veliki broj graničnih prelaza i zemlja koja ima veoma slabo zaštićenu zelenu granicu. Uvijek se ostavlja mogućnost potencijalnog krijumčarenja roba, što za sobom povlači gubitak prihoda – kaže Tegeltija.
Najveći izazov poslije toga je, dodaje on, kako da Uprava bude kadrovski i tehnički spremna da odgovori svim ovim izazovima, jer dugi niz godina ima nedovoljan broj zaposlenih.
– Ne možemo da se žalimo toliko na broj zaposlenih koliko na strukturu zaposlenih, kako starosnu, tako i obrazovnu. Imamo kadrove za čijim poslom se vremenom smanjuje potreba, javlja se sve veća potreba za nekim drugim profilima koje Uprava jednostavno u ovom trenutku nema. Veliki problem je i tehnička opremljenost Uprave za indirektno oporezivanje, a to podrazumijeva opremljenost naših graničnih prelaza, carinskih ispostava i naravno tehnička opremljenost same Uprave, tačnije informatička opremljenost – pojašnjava Tegeltija.
On kaže da će to biti dugoročna obaveza kada je u pitanju tehničko opremanje i da će iz budžeta BiH morati da bude odvojen značajniji dio sredstava kako bi tehnički opremili Upravu za indirektno oporezivanje.
– Nadam se da će Savjet ministara i Parlamentarna skupština BiH razumjeti našu potrebu za novim kadrovima, novim profilima zaposlenih. U naredne tri godine iz Uprave za indirektno oporezivanje u penziju će otići preko 400 ljudi. Najveći broj tih ljudi su visokoobrazovani, tako da u narednom periodu trebamo primiti veći broj visokoobrazovanih kadrova različitih profila. Najpotrebnije je da primimo pripravnike, ljude koji će se kroz svoj rad u Upravi za indirektno oporezivanje prilagoditi Upravi, identifikovati sa ciljevima Uprave i u narednih 10 godina biti nosioci rada i razvoja Uprave za indirektno oporezivanje – naveo je Tegeltija.
On je rekao da je Savjetu ministara podnesen zahtjev za odobravanje prijema 100 pripravnika.
– Mi bismo u periodu od godinu i po dana od najmlađih kadrova stvarali pretpostavku da se nadomjesti nedostatak ljudi koji odlaze u penziju i da dođu ljudi sa novim znanjima, bolje informatički obrazovani što bi značajno unaprijedilo rad Uprave – kaže Tegeltija.
Kada je riječ o raspodjeli više od 200 miliona KM prikupljenih za izgradnju auto-puteva, Tegeltija je rekao da to traje već pet godina.
– Da pojasnim, svaki dan kad naplaćujemo naknadu ona se prebacuje entitetima, s tim što se uvijek ostavlja od iznosa koji se naplati 10 odsto za rezervu, naravno kad se utvrde konačni koeficijenti raspodjele između entiteta i Brčko distrikta. U prethodnih četiri-pet godina po tom osnovu prikupilo se značajno više od 200 miliona KM koji stoje na posebnim računima u Centralnoj banci i tu imamo tri velika problema – naveo je on
Prvi problem je, kaže Tegeltija, to što novac stoji na računima Centralne banke, a sa druge strane preduzeća i u jednom i u drugom entitetu koja se bave izgradnjom putne infrastrukture prinuđena su da uzimaju kredite poslovnih banaka da bi platili svoje obaveze prema dobavljačima za iznos sredstava koji već imamo na računima.
– Drugi problem jeste u tome što se vrijednost novca apsolutno gubi od onog trenutka kada ga mi naplatimo do trenutka kada će on biti realizovan. U medijima ste mogli vidjeti izračune ministra Srđana Amidžića koliko je to novca, koliko to znači, koliko je moglo biti izgrađeno kilometara auto-puta da je novac doznačen preduzećima koja se tim bave – navodi Tegeltija.
Treći problem, dodaje on, jeste to što nepotrebno Uprava za indirektno oporezivanje plaća proviziju Centralnoj banci za novac koji se nalazi na računima.
– Mislim da je to jedna od najlošijih političkih odluka koje u ovom trenutku postoje. Zaista su neopravdani razlozi da novac ne bude doznačen preduzećima koja se bave izgradnjom putne infrastrukture – kaže Tegeltija.
On je istakao da konačnu odluku o raspodjeli tih sredstava donosi Upravni odbor UIO i da za to moraju da glasaju sva tri ministra finansija u BiH.
– Imate jednog ministra Hrvata u Federaciji, u Republici Srpskoj ministarku Zoru Vidović i Srđan Amidžić koji je sada ministar finansija i trezora u Savjetu ministara. Trebaju njihova tri glasa i još jedan glas člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje. Do sada nije postojala ključna odluka, nije bila saglasnost sva tri ministra finansija – pojasnio je Tegeltija.
Govoreći o zahtjevima za smanjenje PDV-a po određenim osnovama, Tegeltija je rekao da je osnovna stvar u poreskoj politici da poreski propisi budu predvidivi, jasni i da se često ne mijenjaju i da postoje elementi koji zahtijevaju da se izvrše određene izmjene u sistemu indirektnog oporezivanja, pa i samom Zakonu o PDV-u.
– Nažalost, sva priča o PDV-u se svela na poreska oslobađanja i stopu PDV-a. Kada je uveden zakon o PDV-u opredjeljenje je bilo za jedinstvenu stopu iako su gotovo sve zemlje u Evropi, sem jedne imale dvije stope PDV-a, a neke i tri, ali to je bila politička odluka u tom trenutku u BiH – naveo je on.
Tegeltija je rekao da sadašnja rasprava oko PDV-a, o smanjenju i oslobađanju, ne daje najbolje efekte za sistem javnih prihoda u BiH.
– Upozoravamo na to da bi sistem velikih oslobađanja mogao da pravi mnogo manje pozitivnih efekata nego negativnih. Svi predlagači pokušavaju da vide samo te pozitivne efekte. Uprava za indirektno oporezivanje će provesti svako zakonsko rješenje koje Parlament usvoji, što je naša obaveza uz sve pozitivne i negativne efekte. Moj stav kao direktora Uprave za indirektno oporezivanje, kao pojedinca jeste da je za poresku politiku, za finansijsku stabilnost mnogo bolje rješenje naplatiti planirane prihode, a onda iz tog dijela prihoda koje imate djelovati intervetno u oblasti za koje se procijeni da su najinteresantnije – naglasio je Tegeltija.
On je rekao da interesi FBiH i Republike Srpske možda nisu identični kada su u pitanju prioriteti.
– Mi smo mala zemlja, malo društvo da ne bi mogli znati šta su nam prioriteti i gdje želimo intervenisati. Brzoplete odluke interesnih grupacija koje predlažu samo povlastice za pojedine oblasti može biti rizično i vrlo štetno za finansijsku stabilnost BiH. Naravno, ne mislim da tu štetu može napraviti prijedlog koji je došao od ministra Amidžića, a tiče se prve nekretnine. Po svim tim pokazateljima došli bi do povećanih privrednih aktivnosti u oblasti stanogradnje – rekao je Tegeltija.
Kada je riječ o smještaju Uprave, odnosno kupovini poslovnog prostora u Banjaluci, Tegeltija je rekao da je ovo pitanje ostalo nezavršeno.
– Sadašnji saziv u Savjetu ministara je omogućio dodatna sredstva koja su odobrena 2017. godine i imamo solidan iznos novca za koji ćemo pokušati da riješimo smještaj glavne kancelarije i regionalnog centra Banjaluka. U trenutku kada se odobravaju sredstva, tačnije 2017. godine, cijena nekretnina tada i sada je dramatično drugačija, ali mislim da ovaj iznos koji trenutno imamo na raspolaganju može u značajnoj mjeri riješiti smještaj glavne kancelarije i regionalnog centra u Banjaluci. Uslovi u kojima zaposleni rade su zaista ispod svakog minimuma – istakao je on.
Tegeltija je rekao da će 2024. godina biti vrlo izazovna za BiH i da domaća privreda ne može računati na bolje uslove nego što je imala u ovoj godini.
