Zbog čega Tužilaštvo BiH nije pokrenulo postupak protiv njemačkog državljanina Kristijana Šmita na osnovu informacija koje je u javnost iznio ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić? Da li nepokretanje postupka po službenoj dužnosti u slučaju Šmit još jednom pokazuje selektivno djelovanje pravosudnih organa BiH? Materijala za proces, svakako ima.
Da li na površinu konačno iplivava ko kontroliše pravosudni sistem BiH i zbog čega se kategorički odbacuje svaki zahtjev Republike Srpske da stranci napuste institucije BiH, prije svega krnji Ustavni sud čije se odluke ne primjenjuju u Srpskoj.
Uprkos obrazloženju Tužilaštva da od agencija za sprovođenje zakona nije zaprimilo izvještaj o počinjenom krivičnom djelu u slučaju Kristijan Šmit, da postoji volja slučaj je mogao biti pokrenut. I za to ne postoji nikakva zakonska prepreka.
Na sajtu Tužilaštva jasno piše da tužilac na osnovu dojave građana ili saznanja iz medija, ima ovlašćenja po službenoj dužnosti formirati predmet: Kada od građana, ili iz medija, dođe do saznanja o mogućem izvršenju krivičnog djela, tužilac ima ovlaštenja po službenoj dužnosti formirati predmet i tražiti da se navodi istraže.
Da je tako, i da Tužilaštvo BiH ima dovoljno materijala da pokrene postupak, kaže i nekadašnji tužilac i advokat, Nebojša Pantić.
– Ja sam nekad bio tužilac. Na osnovu novinskog članka sam ulazio u postupak. Jednostavno neke stvari ne možeš da propustiš zato što nema formalne prijave od nekog. A šta ćemo ako se pojavi anonimna krivična prijava – pita Pantić.
Dakle, u nekim situacijama je i anonimna prijava dovoljna je za pokretanje postupka. U konkretnom slučaju Šmit, ni dokazi ministra bezbjednosti u Savjetu ministara.
Pa ni oni koji govore da je Kristijan Šmit nelegalno u novembru 2021. unio tri komada oružja – duge cijevi, za šta prijeti kazna zatvora i do deset godina.
– U članu 52 se kaže da strani državljanin koji obavlja neki mandat i neke poslove. Ima pravo da pripadnici bezbjednosne službe koji su u njegovoj pratnji i koriste za njegovo obezbjeđenje, unesu oružje koje je karakterisano kao kratke cijevi – naveo je Dragomir Keserović, sa Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjaluci.
Da je Šmit nelegalno unio oružje na teritoriju BiH, ukazuje i podatak da je isto vraćeno u Njemačku juna 2022. I još jedan osnov za djelovanje Tužilaštva. Zašto je vraćeno, a ne oduzeto?
– Najvjerovatnije je ovdje urađeno van procedura što zahtijeva postupanje carinske službe i oduzimanje tog oružja. Ne vraćanje. Pa se onda postavlja drugo pitanje otvoreno za Tužilaštvo, što ne vide pod kojim uslovima je vraćeno to oružje i ko ga je vratio. Da li je ovlašćen bio za to – dodao je Pantić.
Zakonom je dozvoljeno unošenje dugih cijevi samo ako se radi o lovačkom naoružanju.
Da li Kristijan Šmit boravi u BiH kao lovac ili član nekog njemačkog lovačkog društva? Kao visoki predstavnik sigurno ne.
– Ovako izgledaju posljednje dvije rezolucije od kada gospodin Šmit tvrdi da je visoki predstavnik. U ove dvije rezolucije nema ni slova o visokom predstavniku. Zašto? Zato što visoki predstavnik ne postoji – naglasio je Nenad Nešić, ministar bebjednosti u Savjetu ministara.
Da Šmit nije visoki predstavnik i da ne može donositi zakone očigledno znaju i u OHR-u, kaže pravnik Ognjen Tadić.
Iz OHR-a su saopštili da je pitanje imenovanja visokog predstavnika direktno povezano s tumačenjem Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, gdje stoji da ono mora biti u skladu sa odgovarajućim rezolucijama. A niti Šmit ima te rezolucije, niti ima Šmita u tim rezolucijama.
