Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres nije nadležan da tumači Dejtonski sporazum, ali je svojim odgovorom na pismo srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović potvrdio da Kristijan Šmit nije imenovan za visokog predstavnika, rekao je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik.
– Guteres potpuno ignoriše činjenice i propise i bio sam zatečen, iznenađen i ogorčen njegovim pismom – kaže Dodik.
Ističe da rukovodstvo Republike Srpske pokušava da održi ono što je bitno za njen subjektivitet i da ljudi moraju da budu sigurni u ono što njeno rukovodstvo radi.
Iz Republike Srpske i zahtjevi da se hitno ispita ko je falsifikovao pismo Guteresa, a ministar Nenad Nešić kaže da protiv Elmedina Konakovića i Zlatka Lagumdžije „treba da bude provedena krivična istraga zbog kršenja zakona i zloupotrebe položaja“.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kaže da je u pitanju ozbiljna propaganda i aktivnost koja se preduzima protiv Republike Srpske koja je stigla na najveći nivo svjetske organizacije.
Ukazao je da Dejtonski sporazum u Aneksu 10 kaže da visoki predstavnik mora biti imenovan od Savjeta bezbjednosti i da za to mora biti donesena relevantna rezolucija.
– Ako Savjet bezbjednosti nije nadležan za ovo, nije jasno zbog čega se u ovom tijelu dva puta godišnje raspravlja o BiH – pita Dodik.
– Ako nije nadležan, zašto je onda ono uradio Pedi Ešdaun što je uradio, je li to znači da je to bespravno? Ako ste to uradili bespravno, mi ćemo imati snage, nismo međunarodna država i nismo članica UN, ali ćemo razgovarati sa nekim članicama UN da vidimo možemo li da tražimo obeštećenje. Zašto ste vi nama to radili ako niste bili nadležni – upitao je predsjednik Srpske.
Dodik kaže da će Srpska nastaviti da primjenjuje svoje zakone, propise i ići će dalje. Za svoja prava boriće se politički.
– Mi nismo digli oružje, mi se bavimo politikom, političkim procesima i imamo pravo na naše političko posmatranje i institucionalno smo veoma odrđeni po tom pitanju. BiH će morati da se vratiti na dejtonsko podešavanje i ja samo hoću ono što je Republici Srpskoj dato Međunarodnim mirovnim sporazumom i šta piše u Ustavu i ništa drugo neću – jasan je Dodik.
Da je generalni sekretar Ujedinjenih nacija pod uticajem onih sila kojima ne odgovara istina o stanju u BiH, smatra savjetnik za ustavno-pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH, Milan Blagojević.
Kaže da je Savjet za sprovođenje mira fantomsko, nepostojeće tijelo i, samim tim, Guteresov navod da je taj savjet relevantan za imenovanje visokog predstavnika teška je neistina. Sve je, kaže, jasno definisano Dejtonskim sporazumom.
– Visokog predstavnika imenuje Savjet bezbjednosti svojom relevantnom rezolucijom, i niko drugi. Dakle, jedino je Savjet bezbjednosti relevantan, kazano jezikom Guteresa – navodi Blagojević.
U ovakvim odnosima ne treba isključiti uticaj Sarajeva, smatra Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH.
Prema njegovim riječima, političko mešetarenje Zlatka Lagumdžije u međunarodnim institucijama dovoljno govori o pojačanoj potrebi političkog Sarajeva da zajedno sa nekim međunarodnim zvaničnicima kreiraju rješenja koja nisu odgovor na činjenično stanje.
– Kako je moguće da neke bivše visoke predstavnike bira organ, a da u ovom slučaju taj isti organ ne bira ovoga, i prebacuje se na PIK? To govori upravo o strukturi onih koji u pravilu rješenja u ovoj zemlji modeliraju na principu predstavnici jednog naroda, u pravilu muslimana i Bošnjaka sa strancima – kazao je Košarac.
Za šefa Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Sanju Vulić iza svih ovih dešavanja jasno je da samo Republika Srpska želi napredak dejtonske BiH, ispunjenje 14 prioriteta i da je samo zvaničnicima Srpske važna budućnost svih naroda, a da su sve ostalo laži sarajevskih političara i dijela međunarodnih predstavnika.
Za politikologe ovo je nastavak pritisaka na Srpsku.
– Oni konstantno izbjegavaju odgovor na to pitanje da prosto nema te relevantne rezolucije Savjeta bezbjednosti za imenovanje Šmita, izbjegavaju da kažu da je prosto Dejtonskim sporazumom definisano da te rezolucije mora biti. Oni kroz ove pravne mahinacije, koje im uopšte nisu strane, i uz podršku zapadnih centara moći mogu da provedu te svoje naume, i provode ih kao što vidimo – jasan je Mihajlo Bratić, politikolog.
I zato stručnjaci iz oblasti prava još jednom navode da nije jasno kako je Savjet bezbjednosti UN bio 28 godina nadležan za davanje mandata visokom predstavniku, a sad, odjednom, Antonio Guteres tvrdi da je za to nadležan PIK.
Znači li to da su odluke donesene od strane visokih predstavnika u protekle tri decenije bile van Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, jer su oni imali mandat Savjeta bezbjednosti?
