Predsjednik Republike Sprske Željka Cvijanović istakla je da postojeća situacija i potreba za rehabilitacijom izvornih ustavnih rješenja pred Republiku Srpsku postavlja zadatak izrade novog ustavnog akta kojim bi Srpska bila potvrđena u punom dejtonskom ustavnopravnom kapacitetu, ali i kao moderna evropska politička zajednica njenih naroda i građana.
„Deklaracija o ustavnim principima treba da potvrdi političku opredijeljenost Republike Srpske za očuvanje i poštovanje Ustava, kao sastavnog dijela Dejtonskog sporazuma, koji je dao šansu da se kroz uspostavljanje mira i novog ustavno-političkog sistema, odvija i novi život BiH, izjavila je Cvijanovićeva koja je na posebnoj sjednici predstavila tekst deklaracije.
Ona je u obraćanju poslanicima istakla da je Dejtonski sporazum otvorio i mogućnost da se dogovorom i konsenzusom mijenja sve što bude procijenjeno da treba, ali nije nikome spolja dao pravo da to čini nelegalnim metodama, jer se međunarodni ugovori mogu mijenjati aneksima strana, a ne odlukama nenadležnih organa.
„Jasna je i odredba o ustavnom diskontinuitetu jer je Ustav BiH dio međunarodnog ugovora koji nije ni donesen ni ratifikovan od bilo kojeg organa u BiH“, navela je ona.
Cvijanovićeva je izjavila da je jasno i da sporazumima entiteta, kao što su oni o odbrani, porezu na dodatu cvrijednost i visokom sudskom i tužilačkom savjetu nisu prethodile izmjene i dopune Ustava BiH da bi se stvorio ustavni osnov koji propisuje njegov član 3.3.a, niti je bilo naknadnih ustavnih izmjena.
„Takođe i da sporazumi koje u skladu sa ustavom zaključe dva entiteta sami po sebi ne predstavljaju amandmane na Ustav koji bi ga mijenjali, što je, konačno, utvrdio i sam Ustavni sud BiH još 2006.godine“, rekla je ona.
Cvijanovićeva je napomenula da se Deklaracijom podsjeća i na ustavom utvrđenu odredbu da nijedan entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog entiteta, niti ulaziti na teritoriju drugog entiteta, što besmislenim čini sve priče o ratu koje dolaze iz Sarajeva, ako se strane zaista pridržavaju Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH.
Ona je rekla da Deklaracija podsjeća i na ustavom predviđeno asimetrično uređenje, te činjenicu da BiH nije jedinstvena izborna jedinica, već da su to entiteti.
Cvijanovićeva kaže da je Ustavom predviđena jasna zaštita kolektivnih prava, kako entiteta, tako i njenih konstitutivnih naroda u zajedničkim institucijama BiH.
„Ova deklaracija je i snažan podsjetnik na ustavna rješenja u pogledu finanasiranja troškova zajedničkih institucija BiH putem budžeta BiH, o sferi pravosuđa i, konačno, o uređenju kompletnog institucionalnog života“, kaže Cvijanovićeva.
Ona je istakla da postojeća situacija i potreba za rehabilitacijom izvornih ustavnih rješenja pred Republiku Srpsku postavlja zadatak izrade novog ustavnog akta, što i predstavlja jedno od opredjeljenja iskazanih kroz deklaraciju koju danas razmatraju poslanici.
Cvijanovićeva je navela da bi takvim novim ustavnim aktom, Republika Srpska bila potvrđena u svom punom, dejtonskom ustavnopravnom kapacitetu, ali i kao moderna evropska politička zajednica njenih naroda i građana, koja uvažava sve svoje dejtonske i međunarodne obaveze.
„Treba podsjetiti da su gašenje OHR-a i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH sadržani i u uslovima za približavanje EU. Vrijeme kad je trebalo da oni napuste domaći sistem davno je isteklo. Svako njihovo dalje zadržavanje čini ovu zemlju još nesposobnijom da razvije unutrašnji dijalog potreban za njeno ozdravljenje“, kaže ona.
Cvijanovićeva je istakla da bi BiH danas bila daleko uspješnije društvo da je EU imala stvarnu i efektivnu vidljivost i prostor za djelovanje.
„Sa OHR-om i stranim sudijama, i taj put, je, nažalost, obesmišljen stvarajući uvjerenje da služi jedino ustavnoj transformaciji pri čemu se fingira evropska perspektiva. Nažalost, to tako izgleda“, naglasila je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je istakla da, osim što je postojanje OHR-a i stranih sudija apsolutno nespojivo sa procesom evropskih integracija, treba pomenuti i javno iznesene stavove političkih aktera iz Sarajeva kojima jasno ukazuju da upravo i OHR i Ustavni sud BiH predstavljaju neprocjenjivo sredstvo bošnjačke politike u obračunu sa Republikom Srpskom.
„Da li je normalno ili nenormalno regovati na to stanje? Normalno je, ako zemlja hoće da bude normalna. Da li je uopšte moguće graditi budućnost u zemlji u kojoj se neki od konstitutivnih naroda, a sada su to dva od tri, pa sve i da je samo jedan, bore za prava koja im po ustavu pripadaju?“, upitala je predsjednik Srpske.
Ona je ukazala da smo svjedoci da je nastojanje Republike Srpske da se suprotstavi nasilju kojem je izložena, po pravilu suočeno sa prijetnjama nekakvim sankcijama.
„Onima koji ih prizivaju i koji njima prijete, jer se pozivamo na Ustav i tražimo provođenje Ustava i zagovaramo istinsku multietničnost, moramo reći da su u svijesti građana Republike Srpske takva vremena davno prošla. Treba ih pitati i šta vi to hoćete od nas da ćutimo, trpimo i čekamo da nas u potpunosti zatrpaju mržnja i destrukcija političkog Sarajeva? I onda ćete nas sankcionisati jer nećemo da to čekamo?“, upitala je predsjednik Srpske.
Ona je ukazala da je Srpska otvorena za dijalog sa svima, ali neće pristati na dalje ugrožavanje pozicije Republike Srpske, pod plaštom pravljenja neke imaginarne funkcionalnosti BiH u kojoj će se nastaviti privatizacija i uzurpacija prava drugih uz pravljenje prostora za dominaciju jednih.
„Ja uopšte ne isključujem mogućnost da neke funkcije budu objedinjene ako će značiti bolju prohodnost za građane i efikasnost institucija, ali to moraju biti domaća rješenja, do kojih se došlo razgovorom i voljom svih, a ne nametanjem visokih predstavnika ili neustavnim odlukama Ustavnog suda na krajnje manipulativan i nekredibilan način, koji nas sve drži u statusu eksperimenta bez stvarne vizije o tome kako graditi zajedničku budućnost“, navela je ona.
Ona je rekla da se debata o važnim pitanjima ne može odigravati samo na nivou BiH jer svaki nivo vlasti, a to znači i BiH i Republika Srpska i FBiH i distrikt Brčko, imaju svoje institucije i svoje demokratski, legalno izabrane predstavnike koji jedini mogu da kreiraju rješenja po bilo kojem pitanju.
„Pokušaji nametanja rješenja od visokog predstavnika ne samo da su nespojivi sa „evropskim“ putem BiH, već i osnovnim civilizacijskim vrijednostima na evropskom kontinentu u trećoj dekadi 21. vijeka. Nažalost, čini se da su se mnogi prema BiH od početka odnosili samo kao prema eksperimentu, kao što danas vidimo, prilično neuspješnom“, ocijenila je Cvijanovićeva.
Ona je ponovila da je Republika Srpska otvorena za dijalog sa svima i potpuno spremna da poštuje svoje obaveze proistekle iz međunarodnog ugovora kojim je uspostavljena BiH.
„Institucije Republike Srpske žele i spremne su da da učestvuju u svim procesima kojima će se BiH unapređivati kao zajednhička država njenih ravnopravnih konstitutivnih naroda i svih građana koji u njoj žive“, poručila je predsjednik Srpske.
